Skupina dvadeset najrazvijenijih država G20 završila je summit u Antalyi donošenjem zaključaka o aktualnim svjetskim problemima, posebno o terorizmu, izbjegličkoj krizi i klimatskim promjenama.
Terorizam: “Ostajemo ujedinjeni u borbi protiv terorizma”, objavili su čelnici G20 osudivši “gnusne” napade u Parizu u petak i u Ankari prošlog mjeseca. Obećali su akcije kojima je cilj zaustaviti financiranje terorista, ojačati granične kontrole i sigurnost zračnog prometa te razmjenu obavještajnih podataka.
Izbjeglice: “Razmjeri izbjegličke krize globalni su problem s golemim humanitarnim, političkim, društvenim i gospodarskim posljedicama”, složili su se čelnici. Obvezali su se da će bolje zaštititi i pomoći izbjeglicama i naglasili da sve države moraju podnijeti dio tereta. Dužnosnici su također naglasili važnost postizanja “političkog rješenja sukoba”, ne navodeći pojedinosti.
Gospodarstvo: “Globalni gospodarski rast je neujednačen i ne ispunjava naša očekivanja”, kažu čelnici. Članice G20 ostaju predane cilju rasta njihovog ukupnog BDP-a za dva posto do 2018., u odnosu na 2013., za kojom zaostaju za više od trećinu.
Nejednakost: “Rastuća nejednakost u nekim zemljama predstavlja rizik za društvenu koheziju i dobrobit građana”, zaključili su čelnici. Kažu da žele stvoriti “više radnih mjesta, osobito onih boljih” i do 2025. za 15 posto smanjiti udio mladih “među onima kojima prijeti rizik trajne isključenosti iz tržišta rada”.
Izbjegavanje plaćanja poreza: Lideri G20 poduprli su zajednički akcijski plan za sprečavanje izbjegavanja plaćanja korporativnih poreza kako bi se “postigao globalno pošten i moderan međunarodni porezni sustav”. Cilj je da tvrtke plaćaju porez tamo gdje ostvaruju profit i investicije. U tom smislu, nacionalne porezne vlasti će pojačati razmjenu poreznih i bankarskih podataka.
Klima: Čelnici su potvrdili predanost cilju da se porast globalne temperature ograniči na manje od dva stupnja Celzija i da se postigne pravno obvezujući sporazum na klimatskom summitu u Parizu idućeg mjeseca. “Sporazum iz Pariza mora biti pošten, uravnotežen, ambiciozan, dugoročan i dinamičan”, rekli su ne navodeći kako će se pratiti ispunjavanje dogovora. U zaključcima se također ne spominju planovi da se zemljama u razvoju od 2020. pomogne sa 100 milijuna eura godišnje da ublaže učinke klimatskih promjena.
Čelnici G20 nesložni oko klimatskih promjena
Čelnici 20 najrazvijenijih ekonomija svijeta nisu uspjeli pronaći zajednički nazivnik po pitanju problema vezanih uz klimatske promjene, izvješćuje u ponedjeljak dpa i ocjenjuje da je taj neuspjeh moguća najava poteškoća i prepreka na summitu o klimi koji se krajem mjeseca otvara u Parizu.
Svjetski čelnici pokušavaju pronaći zajedničku platformu za globalni sporazum o klimi kojim bi se porast temperature prouzročen emisijom stakleničkih plinova ograničio u skoroj budućnosti na manje od dva stupnja Celzija.
Skup G20 u Ankari bio je posljednja šansa čelnicima za direktne razgovore o važnim ekološkim pitanjima uoči summita o klimi koji se održava pod okriljem Ujedinjenih naroda (COP21). Razgovori izaslanstava su, tvrde europski izvori, bili “dugi i teški” i trajali su do nedjelje kasno u noć bez ikakvog značajnog pomaka, a da bi se nastavili sljedeće jutro.
“U jednom trenutku sam pomislio da ne živimo svi na istom planetu”, izjavio je visoki dužnosnik EU-a koji je želio ostati anoniman.
Jedan od kamena spoticanja, koji nije uspio ući u završni tekst, je bio zahtjev Francuske i EU-a za redovitim praćenjem napretka glede dugoročnih ciljeva, no to je naišlo na otpor drugih zemalja, prvenstveno Saudijske Arabije i Indije.
