Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovne Denis Zvizdić izjavio je u srijedu kako očekuje da će se problem eventualne gradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj riješiti u duhu dobrosusjedske suradnje i uzajamnog razumijevanja no ukoliko to ne bi bio slučaj BiH je spremna posegnuti za svim drugim instrumentima koji joj stoje na raspolaganju kako se taj projekt ne bi realizirao.
Odgovarajući na zastupničko pitanje na sjednici Doma naroda parlamenta BiH Zvizdić je podsjetio kako je problem gradnje odlagališta na Trgovskoj gori u općini Dvor u Hrvatskoj bio predmetom rasprave i na sjednici dvije vlade održane 7. srpnja u Sarajevu.
Pri tom je hrvatskoj strani, kako je kazao Zvizdić, prenesena jasna poruka da BiH ne želi takvo odlagalište uz svoju granicu.
“Snažno se protivimo toj lokaciji”, kazao je Zvizdić. Podsjetio je kako je to pitane otvoreno još 2009. godine kada je usvojen i objavljen prostorni plan Hrvatske no vlasti BiH godinama nisu reagirale na činjenicu da je tamo navedena Trgovska gora kao odlagalište radioaktivnog otpada.
“Regiralo se dosta kasno no i dalje je pravodobno”, ustvrdio je Zvizdić pojašnjavajući kako su u BiH spremni iskoristiti sve mehanizme koji im stoje na raspolaganju a planiraju u sve uklučiti i Sloveniju s obzirom da bi se na Trgovskoj gori odlagalo i istrošeno gorivo nuklearke “Krško”.
“Teško je reći kako će se dalje razvijati situacija no očekujemo da se to riješi na bazi međusobnog razumijevanja”, kazao je Zvizdić.
Pojasnio je kako se očekuje rješenje na tragu onoga koje je s Hrvatskom na zajedničkoj sjednici vlada pronađeno u reguliranju prava na stjecanje vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj odnosno u Federaciji BiH.
“Ne bude li to moguće riješiti na bazi uzajamnog razumijevanja iskoristit ćemo sve druge pravne instrumente da ne dođe do odlaganja otpada na Trgovskoj gori”, kazao je Zvizdić.
Dodao je kako je s Hrvatskom postignut napredak u pograničnom prometu pa je tako dogovoreno otvaranje novog graničnog prijelaza Tržačka Rašela-Kordunski Ljeskovac kao i dva prijelaza na području Neuma koji bi olakšali promet zagušenom Jadranskom magistralom.
Za robni promet trebao bi biti otvoren prijelaz Novi Grad-Dvor.
Pojasnio je kako je u odnosu na prijelaz kod Kordunskog Ljeskovca potrebno da Hrvatska asfaltira pet kilometara pristupne ceste na svom teritoriju a prelazak granice na području Unsko-sanske županijeu BiH trebalo bi olakšati i otvaranje prijelaza Hadžin Potok-Bogovolja najavljeno već za kolovoz.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
