Isusovac Stjepan Glavač je katolički svećenik i tvorac prve zemljopisne karte Hrvatske. Karta je izrađena za potrebe obrane od Turaka, a sam Glavač je prikupio podatke obilazeći hrvatske krajeve. Bila je to prvorazredna karta kartografije tog vremena i kao takva uvedena je u svjetsku kartografiju.
Na današnji dan 22. kolovoza 1680. umro je u Slovačkoj Stjepan Glavač, katolički svećenik, isusovac i hrvatski kartograf. Iako postoje prijepori oko točnog datuma smrti, većina stručnjaka smatra današnji dan točnim danom smrti.
Rođen je 1627. u hrvatskom „baroknom biseru“ Varaždinu gdje je završio isusovačku gimnaziju, studij u Grazu, te postaje redovnik Družbe Isusove i katolički svećenik.
Stjepan Glavač je ujedno i prvi profesor filozofije na Akademiji u Zagrebu 1663. na čijem je otvorenju držao i uvodni govor.
Vrijednost Glavačeve karta Hrvatske
Prva potpuna zemljopisna karta Hrvatske vjerojatno je tiskana u Wagensbergu. Na njoj je prikazan prostor današnje središnje Hrvatske koja je u to vrijeme bila jedino područje koje Turci nisu osvojili. Na karti su točno označene granične utvrde sa hrvatske i turske strane, pa se zna da je izrađena u vojno-obrambene svrhe jer je turski imperijalizam zaprijetio u to vrijeme samom srcu Europe – Beču. Naručitelji su bili biskup Borković (znajući da je Glavač vrstan matematičar i crtač), i ban Nikola Erdődy, kojima je Glavač i posvetio svoje djelo.
U posveti piše da se ovo djelo posvećuje i Hrvatskom Saboru.
Naslov tog djela u potpunosti glasi: Nova hactenus editarum mendis expugatis ac multis quae omissa erant additis accurate concinnata partium Regni Sclavoniae et Croatiae a Christianitate etiamnum possessarum confiniumque descriptio (1673.)
Unikatni primjerak karte pronađen je u Valvasorovoj kartografskoj zbirci, a čuva se u HAZU u Zagrebu.
Dio je svjetske kartografske baštine.
Prekrasne detalje i karte iz zbirke Glavačeve kartografije možete pogledati ovdje
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.