Na dan 26. prosinca 1562., u Zadru je umro proslavljeni pjesnik Mikša Pelegrinović, rođeni Hvaranin.
Pelegrinović je rođen 1500. godine u Hvaru u vlastelinskoj obitelji, a tamo je i završio humanističku školu da bi školovanje nastavio u Padovi gdje je studirao pravo. Bio je siromašni plemić, te je 1530. godine prihvatio dužnost hvarskog defenzora i kasnije korčulanskog notara. Osam godina kasnije vraća se u Hvar, ali već 1548. godine biva izabran za kancelara kriminala u Zadru gdje ostaje živjeti do svoje smrti.
U Zadru je upoznao Liviju Martinušević koju je za ženu uzeo 1558. godine, a s kojom je dobio dvoje djece – Juliju i Julija. Na Badnju večer 1562. godine izdiktirao je notaru svoju oporuku, a preminuo samo dva dana poslije, to jest na blagdan Svetog Stjepana 1962. godine.
Pelegrinovićev književni rad danas je slabo poznat. Sigurno je 1527. sastavio zbornik pokladnih pjesama Jeđupka, a sačuvana je i poslanica dubrovačkom pjesniku Sabu Bobaljeviću iz 1556. godine, s komičnom tematikom o liječenju starosti (Od jazavac vitno rebro, / i od hrta lijeve desni, / od komarca hrbat desni, / i sve stuci u prah dobro). Međutim, iz dopisivanja drugih pisaca suvremenika (Nikole Nalješkovića, Mavra Vetranovića, Petra Hektorovića i dr.) znamo da ih je svakako napisao mnogo više.
Kontaktirao je s renesansnim književnicima hvarskoga i dubrovačkog kruga: Petrom Hektorovićem, Mavrom Vetranovićem, Nikolom Nalješkovićem (kojega hvali u poslanici Hektoroviću), S. Bobaljevićem i M. Držićem. Držić je, inače, Jeđupku mogao čuti kao mladić, prigodom izvedbe u Dubrovniku 1527 godine. Prema Bobaljevićevim stihovima u poslanici Pelegrinoviću, pisanoj 1557. (Odgovor Saba Mišetića Pelegrinu), u kojoj moli da Pelegrinović pozdravi Držića (»I Držića kî u slavi / spjeva pjesni sve ljuvene, / vele drago ti pozdravi / i rec’ ove riječi od mene«), zaključuje se da je Držić 1557. posjetio Pelegrinovića u Zadru ili Hvaru, odnosno da su se Držić i Pelegrinović ne samo poznavali nego i družili.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.