Priča se da ga je neki student jednom pitao kako to da nakon tolikog promišljanja i istraživanja može ostati vjernikom. “Baš zato što sam toliko promišljao i tražio”, odgovorio je Pasteur, “vjerujem vjerom jednostavnog bretonskoga seljaka. Da sam promišljao još više i proučavao još više, na kraju bih vjerovao vjerom žene bretonskoga seljaka”, odgovorio je Louis Pasteur, genijalni znanstvenik i gorljivi katolik do same smrti.
U kasnijoj životnoj dobi imao je običaj svakodnevno ići u Crkvu i uzimati Svetu Pričest, Tijelo Kristovo, sa velikom pobožnošću i ljubavlju prema tim svetinjama.
Zalagao se da liječnici dezinficiraju ruke i opremu prije zahvata na pacijentima, što je do tada bila rijetkost. Po njemu se danas zove postupak pasterizacije – obrade namirnica koja sprječava njihovo kvarenje.
Na današnji dan 27. prosinca 1822. rođen je jedan od najvećih znanstvenika svih vremena – genijalni um Louis Pasteur. Bio je jedan od osnivača mikrobiologije i suvremenog načina liječenja i sprječavanja bolesti.
Po njemu se danas zove postupak pasterizacije – obrade namirnica koja sprječava njihovo kvarenje. Troje djece mu je umrlo od tifusa, što ga je vjerojatno motiviralo da se bavi uzročnicima zaraznih bolesti. Eksperimentalno je dokazao da fermentaciju i bolesti uzrokuju mikrobi, a da one ne nastaju spontano.
Zalagao se da liječnici dezinficiraju ruke i opremu prije zahvata na pacijentima, što je do tada bila rijetkost. Pronašao je niz dokaza u području mikrobiologije, virusa i zaraznih bolesti koje su promijenile moderni svijet iz korijena.
Pasteurovo mjesto među velikanima znanosti svakako je neupitno, a jednako je sigurno da je on do kraja života bio vjeran i gorljiv katolik, usprkos što je živio u vremenu opće ateizacije društva.
U kasnijoj životnoj dobi imao je običaj svakodnevno prisustvovati sakramentima. Priča se da ga je neki student jednom pitao kako to da nakon tolikog promišljanja i istraživanja može ostati vjernikom. “Baš zato što sam toliko promišljao i tražio”, odgovorio je Pasteur, “vjerujem vjerom jednostavnog bretonskoga seljaka. Da sam promišljao još više i proučavao još više, na kraju bih vjerovao vjerom žene bretonskoga seljaka.”
Umro je u krevetu tražeći da sluša o životu svetog Vinka Paulskog koji je brinuo o siromasima i bijednima, a koji je bio uzor jednom od najvećih znanstvenika svih vremena. “Predao je svoju dušu Bogu naposljetku, stežući svoj bakreni križić u rukama i gorljivo ponavljajući ispovijest vjere i nade.“ – bilježe kronike o velikom Louisu Pastueru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.