Serijom članaka pod naslovom Memento uoči Oluje želimo se podsjetiti što je prethodilo veličanstvenoj vojnoj akciji Hrvatske vojske. Danas se mnogi mediji i političari ponašaju kao da se prije Oluje nije ništa događalo, zaboravljajući genezu zločina i tijek događanja na ovim prostorima koji su počela davno prije Oluje.
Prema nacrtima Stevana Moljevića još iz 1941. Hrvati moraju biti uništeni, te Srbi operativno počinju finalizirati tu genocidnu ideju 1991. godine. Zbog toga su spalili stotine hrvatskih sela, a prvo je bilo Ćelije.
Svi genocidni planovi Srbije, koje je suobličio u kratkom dokumentu „Homogena Srbija“ Stevan Moljević, uključivali su etničko čišćenje, ubijanje i progon hrvatskog stanovništva. U Domovinskom ratu plansko etničko čišćenje, praćeno mučenjima, silovanjima i ubijanjima, započelo je spaljivanjem i protjerivanjem Hrvata iz pitomog slavonskog sela Ćelije između Osijeka i Vukovara.
Na današnji dan 9. srpnja 1991. spaljene su i izbrisane sa lica zemlje Ćelije. Bilo je to prvo selo u Hrvatskoj koje je bilo spaljeno i sravnjeno sa zemljom, a stanovništvo ubijeno i protjerano.
Nakon Ćelija, po istom obrascu u svega četiri mjeseca spaljena su i uništena brojna hrvatska sela i naselja u istočnoj Slavoniji s namjerom da se uništi i protjera hrvatsko stanovništvo i da bi se ti hrvatski krajevi proglasili dijelom Srbije.
Stotine tisuća Hrvata je našlo spas u slobodnim dijelovima Hrvatske koji su također trpjeli svakodnevno granatiranje i ubijanje civila i nevinih građana.
Uvod u okupaciju i spaljivanje Ćelija
Jedina krivica stanovnika Ćelija, mahom naseljenih ljudima iz Hrvatskog Zagorja, bila je ta što su bili Hrvati i što su se našli na strateškom pravcu JNA na relaciji Osijek-Vukovar. Zbog svoje odanosti novoj hrvatskoj državi, kao i činjenice da su Ćelije bile okružene srpskim selima, već u svibnju 1991., nakon događaja u Borovu Selu, Hrvati Ćelija dolaze pod blokadu i pritiske. Osobiti je pritisak bio iz okolnih srpskih sela koloniziranim Srbima iz BiH, Korduna, Banovine i Like, a naročito iz sela Bobota, Pačetin, Vera i Silaš.
Malobrojni i gotovo goloruki Hrvati Ćelija, usprkos vrlo teškoj situaciji u okruženju, ne napuštaju svoje domove i brane se od četničkih nasrtaja do 7. srpnja 1991. kada počinje veliki napad na selo. Na današnji dan četničke postrojbe Srba iz okolnih sela uz pomoć JNA ulaze u selo i spaljuju doslovno svaku kuću.
Druga stvar koja je vezana uz Ćelije, jest da su nakon protjerivanja Hrvata Ćelije postale mjesto masovnih grobnica ubijenih Hrvata iz Dalja i okolnih mjesta uz Dunav.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.