Zbog pandemije koronavirusa sve češće na televiziji, ali i na prijenosima na internetu, vidimo naše nadbiskupe i biskupe iz nadbiskupija i biskupija diljem Hrvatske. Odlučili smo upoznati vas sa svakim od njih u budućim danima kroz članke na Narod.hr-u.
> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Josip Bozanić, kardinal i nadbiskup zagrebački
> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić
> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup zadarski Želimir Puljić
> Upoznajmo naše biskupe i pastire – nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić
> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup riječki Ivan Devčić
> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački
„Dolikuje i prekorisno je, da ste sjedinjeni s biskupom. Ko nije unutar oltara Božjega, lišen je kruha Božjega. Biskupa treba štovati, poput Krista. Čuvajte se heretika! Krist je Bog i čovjek. Znam da ste začepili svoje uši pred krivim učiteljima, i čestitam sebi, što mogu govoriti s onima, koji ljube jedinoga Bog.“ (Svet Ignacije Antihoijski, učenik svetog Ivana apostola koji je bio omiljen učenik Isusa Krista, 105. g. ).
Biskup (lat. episcopus, grč. ἐπίσϰοπος: nadzornik, predstojnik) viši je crkveni dostojanstvenik, odnosno poglavar biskupije ili eparhije. Crkva biskupe smatra nasljednicima apostola i namjesnicima Kristovim. U ranom kršćanstvu biskupska se funkcija kao funkcija vođe zajednice prepletala sa svećeničkom, a od kraja II. stoljeća biskupi se smatraju nasljednicima apostola i isključivo vode brigu o zajednici. Imenuje ih papa, a oni svoju vlast obavljaju u hijerarhijskoj povezanosti s njim i drugim članovima biskupskog zbora. Biskupsko ređenje, iz kojeg proizlazi vlast biskupa, određeno je crkvenim pravom.
Tko je fra Ivica Petanjak?
Fra Ivica Petanjak rođen je 29. kolovoza 1963. u Đakovu, Đakovačko-osječka nadbiskupija, u katoličkoj vjerničkoj obitelji u župi sv. Mihaela u Drenju. Srednju školu pohađao je u Osijeku (1978. – 1982.), a potom je stupio u kapucinski novicijat u Karlobagu. U međuvremenu odlazi na odsluženje vojnog roka i po povratku dovršava novicijat i polaže privremene zavjete 4. studenoga 1984. Iste godine započinje studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, piše hbk.hr
Doživotne zavjete položio je u Franjevačkom redu manje braće kapucina 4. listopada 1988., a za svećenika je zaređen 24. lipnja 1990. u Zagrebu.
Nakon ređenja bio je zamjenik odgojitelja i prefekt sjemeništaraca u Varaždinu (1990. -1991.) te župni vikar i bolnički kapelan u Splitu (1991. – 1995.). Na Papinskom sveučilištu Gregoriana studirao je crkvenu povijest (1995. – 2002.) i godine 2002. obranio doktorsku radnju “Michelangelo Bosdari da Ragusa OFMCap., Predicatore, diplomatico, uomo di governo e guida spirituale (1653. – 1729.)” – “Mihael Božidarević iz Dubrovnika, OFMCap. Propovjednik, diplomat, čovjek uprave i duhovni vođa (1653. – 1729.)”.
Od 2002. do 2005. služio je kao magistar bogoslova u Zagrebu. Službu provincijalnog ministra Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića obnašao je od 2005. do 2011. Služio je zatim kao župnik župe Gospe Lurdske u Rijeci i odgojitelj postulanata (2011. – 2014.), te od kolovoza 2014. kao gvardijan u Osijeku i provincijalni definitor.
Papa Franjo imenovao ga je 24. siječnja 2015. krčkim biskupom, a za biskupa je zaređen u krčkoj katedrali 22. ožujka 2015.
Službe u HBK
član Biskupske komisije HBK za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima
predsjednik Vijeća HBK za misije
predsjednik Odbora HBK za pastoral djelatnika u zdravstvu
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr/hbk.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.