Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup riječki Ivan Devčić

Foto: ri-nadbiskupija.com

Zbog pandemije koronavirusa sve češće na televiziji, ali i na prijenosima na internetu, vidimo naše nadbiskupe i biskupe iz nadbiskupija i biskupija diljem Hrvatske. Odlučili smo upoznati vas sa svakim od njih u budućim danima kroz članke na Narod.hr-u.

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Josip Bozanić, kardinal i nadbiskup zagrebački

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup zadarski Želimir Puljić

> Upoznajmo naše biskupe i pastire – nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup riječki Ivan Devčić 

„Dolikuje i prekorisno je, da ste sjedinjeni s biskupom. Ko nije unutar oltara Božjega, lišen je kruha Božjega. Biskupa treba štovati, poput Krista. Čuvajte se heretika! Krist je Bog i čovjek. Znam da ste začepili svoje uši pred krivim učiteljima, i čestitam sebi, što mogu govoriti s onima, koji ljube jedinoga Bog.“  (Svet Ignacije Antihoijski, učenik svetog Ivana apostola koji je bio omiljen učenik Isusa Krista, 105. g. ).

Biskup (lat. episcopus, grč. ἐπίσϰοπος: nadzornik, predstojnik) viši je crkveni dostojanstvenik, odnosno poglavar biskupije ili eparhije. Crkva biskupe smatra nasljednicima apostola i namjesnicima Kristovim. U ranom kršćanstvu biskupska se funkcija kao funkcija vođe zajednice prepletala sa svećeničkom, a od kraja II. stoljeća biskupi se smatraju nasljednicima apostola i isključivo vode brigu o zajednici. Imenuje ih papa, a oni svoju vlast obavljaju u hijerarhijskoj povezanosti s njim i drugim članovima biskupskog zbora. Biskupsko ređenje, iz kojeg proizlazi vlast biskupa, određeno je crkvenim pravom.

Biskupske službe su ordinarij, pomoćni biskup, kardinal te nuncij. Ordinarij ili nadbiskup poglavar je biskupije. Pomoćni biskup pomaže ordinariju u obavljanju službe. Kardinal ima pravo sudjelovati u konklavi gdje se bira novi papa. Neki od kardinala su nadbiskupi na čelu osobito važnih nadbiskupija, a većina su članovi rimske kurije, odnosno zbora papinih pomoćnih biskupa i nadbiskupa. Nuncij je veleposlanik Svete stolice akreditiran pri nekoj suverenoj državi te je najuvaženiji pripadnik diplomatskog zbora.

Tko je nadbiskup Ivan Devčić?

Nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić, rođen je 1. siječnja 1948. godine u Krasnu (Grad Senj, Županija ličko-senjska), gdje je 1963. god. završio osnovnu školu. Srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Rijeci i Pazinu te 1967. god. položio ispit zrelosti. U periodu od 1967. do 1970. god. studirao je teologiju i filozofiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci (današnji KBF Sveučilišta u Zagrebu – Teologija u Rijeci), a od 1970. do 1980. god. na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu kao pitomac Papinskog zavoda Germanicum et Hungaricum. Tu je 1974. diplomirao teologiju (gradus bakalaureata), a 1976. god. postigao akademski stupanj licencijata (magistra) filozofije, nakon čega je upisao dvogodišnji ciklus za doktorat iz istoga područja. U međuvremenu je 28. lipnja1975. god. bio zaređen za svećenika Riječko-senjske nadbiskupije. 29. studenog 1980. god. obranio je doktorsku tezu: »Der Personalismus bei Nikolaj A. Berdjajew. Versuch einer Philosophie des Konkreten« i stekao akademski gradus doktora filozofije, piše hbk.hr

Po povratku iz Rima počeo se intenzivno baviti znanstvenim i nastavničkim radom. 1980. god. je počeo predavati filozofiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci i u nastavi je sve do danas. Od 1980. do 1985. god. obnašao je službu vicerektora Bogoslovskog sjemeništa u Rijeci (današnje Bogoslovsko sjemenište Ivan Pavao II.), a od 1985. do srpnja 2000. god. službu rektora i ekonoma Sjemeništa. 17. srpnja 2000. god. bio je službeno potvrđen predstojnikom KBF-a Teologije u Rijeci, a službu je preuzeo početkom akademske godine 2000. Od 1995. god. je kao naslovni, a od 1997. kao sveučilišni docent na katedri za filozofiju predavao gotovo sve filozofske predmete. U srpnju 2000. promoviran je u zvanje izvanrednog profesora filozofije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu – Teologije u Rijeci. Vodio je više seminara na temu: O biću i suštini prema sv. Tomi Akvinskom, Društvena misao Nikolaja A. Berdjajeva, Problem Boga u antičkoj i srednjovjekovnoj filozofiji, Problem Boga u novovjekovnoj filozofiji, Bog u filozofiji racionalizma, Suvremeni etički problemi.

U znanstvenom radu bavio se ponajviše istraživanjem i produbljivanjem Berdjajevljeve filozofije. Tako je na hrvatskome jeziku objavio sljedeće znanstvene radove: »Personalizam Nikolaja A. Berdjajeva«, »Subjektivizam i individualizam Nikolaja A. Berdjajeva«, »Etička misao Nikolaja A. Berdjajeva« i »Društvena misao Nikolaja A. Berdjajeva«. Uz to, bavio se istraživanjem ruske filozofske i religiozne misli općenito. Plod toga je znanstveni rad: »Personalizam na ruski način. Shvaćanje osobe u ruskoj filozofiji«.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hbk.hr