Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup riječki Ivan Devčić

Objavio
ph
-
Foto: ri-nadbiskupija.com

Zbog pandemije koronavirusa sve češće na televiziji, ali i na prijenosima na internetu, vidimo naše nadbiskupe i biskupe iz nadbiskupija i biskupija diljem Hrvatske. Odlučili smo upoznati vas sa svakim od njih u budućim danima kroz članke na Narod.hr-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Josip Bozanić, kardinal i nadbiskup zagrebački

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup zadarski Želimir Puljić

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Upoznajmo naše biskupe i pastire – nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup riječki Ivan Devčić 

„Dolikuje i prekorisno je, da ste sjedinjeni s biskupom. Ko nije unutar oltara Božjega, lišen je kruha Božjega. Biskupa treba štovati, poput Krista. Čuvajte se heretika! Krist je Bog i čovjek. Znam da ste začepili svoje uši pred krivim učiteljima, i čestitam sebi, što mogu govoriti s onima, koji ljube jedinoga Bog.“  (Svet Ignacije Antihoijski, učenik svetog Ivana apostola koji je bio omiljen učenik Isusa Krista, 105. g. ).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biskup (lat. episcopus, grč. ἐπίσϰοπος: nadzornik, predstojnik) viši je crkveni dostojanstvenik, odnosno poglavar biskupije ili eparhije. Crkva biskupe smatra nasljednicima apostola i namjesnicima Kristovim. U ranom kršćanstvu biskupska se funkcija kao funkcija vođe zajednice prepletala sa svećeničkom, a od kraja II. stoljeća biskupi se smatraju nasljednicima apostola i isključivo vode brigu o zajednici. Imenuje ih papa, a oni svoju vlast obavljaju u hijerarhijskoj povezanosti s njim i drugim članovima biskupskog zbora. Biskupsko ređenje, iz kojeg proizlazi vlast biskupa, određeno je crkvenim pravom.

Biskupske službe su ordinarij, pomoćni biskup, kardinal te nuncij. Ordinarij ili nadbiskup poglavar je biskupije. Pomoćni biskup pomaže ordinariju u obavljanju službe. Kardinal ima pravo sudjelovati u konklavi gdje se bira novi papa. Neki od kardinala su nadbiskupi na čelu osobito važnih nadbiskupija, a većina su članovi rimske kurije, odnosno zbora papinih pomoćnih biskupa i nadbiskupa. Nuncij je veleposlanik Svete stolice akreditiran pri nekoj suverenoj državi te je najuvaženiji pripadnik diplomatskog zbora.

Tko je nadbiskup Ivan Devčić?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić, rođen je 1. siječnja 1948. godine u Krasnu (Grad Senj, Županija ličko-senjska), gdje je 1963. god. završio osnovnu školu. Srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Rijeci i Pazinu te 1967. god. položio ispit zrelosti. U periodu od 1967. do 1970. god. studirao je teologiju i filozofiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci (današnji KBF Sveučilišta u Zagrebu – Teologija u Rijeci), a od 1970. do 1980. god. na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu kao pitomac Papinskog zavoda Germanicum et Hungaricum. Tu je 1974. diplomirao teologiju (gradus bakalaureata), a 1976. god. postigao akademski stupanj licencijata (magistra) filozofije, nakon čega je upisao dvogodišnji ciklus za doktorat iz istoga područja. U međuvremenu je 28. lipnja1975. god. bio zaređen za svećenika Riječko-senjske nadbiskupije. 29. studenog 1980. god. obranio je doktorsku tezu: »Der Personalismus bei Nikolaj A. Berdjajew. Versuch einer Philosophie des Konkreten« i stekao akademski gradus doktora filozofije, piše hbk.hr

Po povratku iz Rima počeo se intenzivno baviti znanstvenim i nastavničkim radom. 1980. god. je počeo predavati filozofiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci i u nastavi je sve do danas. Od 1980. do 1985. god. obnašao je službu vicerektora Bogoslovskog sjemeništa u Rijeci (današnje Bogoslovsko sjemenište Ivan Pavao II.), a od 1985. do srpnja 2000. god. službu rektora i ekonoma Sjemeništa. 17. srpnja 2000. god. bio je službeno potvrđen predstojnikom KBF-a Teologije u Rijeci, a službu je preuzeo početkom akademske godine 2000. Od 1995. god. je kao naslovni, a od 1997. kao sveučilišni docent na katedri za filozofiju predavao gotovo sve filozofske predmete. U srpnju 2000. promoviran je u zvanje izvanrednog profesora filozofije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu – Teologije u Rijeci. Vodio je više seminara na temu: O biću i suštini prema sv. Tomi Akvinskom, Društvena misao Nikolaja A. Berdjajeva, Problem Boga u antičkoj i srednjovjekovnoj filozofiji, Problem Boga u novovjekovnoj filozofiji, Bog u filozofiji racionalizma, Suvremeni etički problemi.

U znanstvenom radu bavio se ponajviše istraživanjem i produbljivanjem Berdjajevljeve filozofije. Tako je na hrvatskome jeziku objavio sljedeće znanstvene radove: »Personalizam Nikolaja A. Berdjajeva«, »Subjektivizam i individualizam Nikolaja A. Berdjajeva«, »Etička misao Nikolaja A. Berdjajeva« i »Društvena misao Nikolaja A. Berdjajeva«. Uz to, bavio se istraživanjem ruske filozofske i religiozne misli općenito. Plod toga je znanstveni rad: »Personalizam na ruski način. Shvaćanje osobe u ruskoj filozofiji«.

Proučavao je također fundamentalna pitanja etike, kao i pitanja društvene etike objavivši znanstvene i stručne radove: «Konstituiranje i osnivanje moralnih sudova. Uz problem odnosa između ontološkog i deontološkog reda”, »Društvena pravda, solidarnost i ljubav od enciklike ‘Rerum novarum’ do ‘Centesimus annus’«, »Društveno djelovanje Crkve i država«, »Etika društvenih medija«. Svojim je stručnim prilogom s područja etike sudjelovao i u izradi višenamjenskog priručnika «Etika – priručnik jedne discipline» koju je objavila Školska knjiga, Zagreb 1996.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Proučavao je također povijest senjskog i riječkog bogoslovskog sjemeništa i objavio članke: »Senjsko bogoslovsko učilište«, »Povijest sjemeništa u Rijeci« i »Bogoslovsko sjemenište u Rijeci s Visokom bogoslovskom školom u periodu komunizma (1947. – 1990.)«.

Na području filozofije, uz rečeno, bavio se proučavanjem pitanja o biti religije, spoznatljivosti Božje egzistencije, mogućnostima našega govora o Bogu, ateizmu, teodicejskome problemu, novoj religioznosti, odnosima među religijama i o međusobnom odnosu religije i filozofske antropologije. Rezultate tih znanstvenih proučavanja objavio je u člancima i raspravama: »Kritičke prosudbe filozofske spoznaje Boga«, »Tematiziranje Boga u suvremenoj filozofiji«, »Osoba kršćanski novum«, »Bit i istina religije«, »Moralni korijeni ateizma«, »Govor o Bogu između antropomorfizma i agnosticizma«, »Iskustvo patnje izvor očovječenja i stvaralaštva«, »Crkva pred izazovom praktičkog ateizma«, »Problem Boga kao polazište međureligijskog dijaloga«, »Nova religioznost i gnosticizam«.

Pored znanstvenog i nastavničkog rada, bavio se i novinarsko – uređivačkim radom. Od 1980. do 1996. god. bio je pomoćni, a od 1996. do 1999. god. glavni urednik «Zvona» – mjesečnika za kršćansku kulturu. Od 1999. do 2000. god. obnašao je službu glavnog urednika «Riječkog teološkog časopisa», u kojemu je od početka izlaženja bio i stalnim članom uredničkog vijeća. Bio je i članom uredničkog vijeća “Senjskog zbornika”. Bio je i suradnik Općeg religijskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u kojemu je napisao oko 50 pojmova s područja filozofije.

Objavio je knjige: «Obzori nade. Tragom kršćanskog humanizma», Rijeka 1995. god, «Pred Bogom blizim i dalekim. Filozofija o religiji», Zagreb 1998. god., «Osmi dan stvaranja – Filozofija stvaralaštva Nikolaja A. Berdjajeva», Zagreb 1999. god., «Bog i filozofija», Zagreb 2003. god., «Širenje obzora nade», Rijeka 2005. god. i «Raspiruj milosni dar Božji», Rijeka 2010. god.

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 17. studenog 2000. god. riječkim nadbiskupom metropolitom. Za biskupa je posvećen 16. prosinca 2000. god. Za svoje biskupsko geslo uzeo je riječi «Krist – naša nada».

 

Službe u HBK

predsjednik Vijeća HBK za laike

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.