Zbog pandemije koronavirusa sve češće na televiziji, ali i na prijenosima na internetu, vidimo naše nadbiskupe i biskupe iz nadbiskupija i biskupija diljem Hrvatske. Odlučili smo upoznati vas sa svakim od njih u budućim danima kroz članke na Narod.hr-u.
> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Josip Bozanić, kardinal i nadbiskup zagrebački
> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić
> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup zadarski Želimir Puljić
> Upoznajmo naše biskupe i pastire – nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić
> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup riječki Ivan Devčić
> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački
„Dolikuje i prekorisno je, da ste sjedinjeni s biskupom. Ko nije unutar oltara Božjega, lišen je kruha Božjega. Biskupa treba štovati, poput Krista. Čuvajte se heretika! Krist je Bog i čovjek. Znam da ste začepili svoje uši pred krivim učiteljima, i čestitam sebi, što mogu govoriti s onima, koji ljube jedinoga Bog.“ (Svet Ignacije Antihoijski, učenik svetog Ivana apostola koji je bio omiljen učenik Isusa Krista, 105. g. ).
Biskup (lat. episcopus, grč. ἐπίσϰοπος: nadzornik, predstojnik) viši je crkveni dostojanstvenik, odnosno poglavar biskupije ili eparhije. Crkva biskupe smatra nasljednicima apostola i namjesnicima Kristovim. U ranom kršćanstvu biskupska se funkcija kao funkcija vođe zajednice prepletala sa svećeničkom, a od kraja II. stoljeća biskupi se smatraju nasljednicima apostola i isključivo vode brigu o zajednici. Imenuje ih papa, a oni svoju vlast obavljaju u hijerarhijskoj povezanosti s njim i drugim članovima biskupskog zbora. Biskupsko ređenje, iz kojeg proizlazi vlast biskupa, određeno je crkvenim pravom.
Tko je biskup Tomislav Rogić?
Tomislav Rogić rođen je 8. studenoga 1965. u Senju, današnja Gospićko – senjska biskupija, u obitelji Ivana i Marice Rogić. Osnovnu školu pohađao je u Senju. Maturirao je na klasičnoj gimnaziji u Sjemeništu Zmajević u Zadru (1980. – 1984.). Teologiju je studirao u Rijeci, a završnu godinu teološkog studija pohađao je u Zagrebu (1985. – 1991.) Diplomirao je 1991. na temu “Kralj Šaul pomazanik i odbačenik Božji”, piše hbk.hr
Za svećenika je zaređen u Rijeci 22. lipnja 1991. kao svećenik tadašnje Riječko – senjske nadbiskupije. Kada je 2000. godine osnovana Gospićko – senjska biskupija prelazi u kler te nove biskupije. Kao svećenik najprije je djelovao kao župni vikar u župi sv. Terezije od Djeteta Isusa na Vežici u Rijeci (1991. – 1993.), a potom odlazi na postdiplomski studij u Rim, na Papinsko sveučilište Gregoriana, gdje postiže magisterij iz Biblijske teologije na temu “L’amore totale che si rivela morendo distaccato per poter collegare tutti per sempre (Mt 27, 38 – 51)” – “Potpuna ljubav objavljuje se umirući podijeljena da bi sve zauvijek ujedinila“.
Poslije povratka iz Rima bio je predavač na biblijskoj katedri Teologije u Rijeci (1996. – 2010.), studentski kapelan za grad Rijeku (1996. – 2000.) te župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci (1997. – 2000.). Generalni vikar Gospićko-senjske biskupije bio je od 2000. do 2004., a potom župnik i dekan Župe svetoga Križa u Ogulinu od 2004. do 2012.
Od 2012. do 2016. bio je župnik je i dekan na Udbini i Podlapači te ravnatelj Nacionalnog svetišta hrvatskih mučenika na Udbini. Bio je član zbora savjetnika i prezbiterskog vijeća Gospićko-senjske biskupije te kanonik Senjskog kaptola od 2012.
Objavio je nekoliko članaka u Riječkom teološkom časopisu te u različitim lokalnim tiskovinama. Služi se talijanskim jezikom.
Za šibenskog biskupa imenovan je 3. lipnja 2016., a za biskupa je zaređen u šibenskoj katedrali sv. Jakova, 25. srpnja 2016.
Službe u HBK
član Biskupske komisije HBK za liturgiju
predsjednik Vijeća HBK za migrante
Izvor: narod.hr/hbk.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.