U situaciji kad smo preplavljeni lažnim vijestima, i kad besplatni portali i društvene mreže sipaju ludosti na naše mobitele bez kraja i konca, baš oni kojima najbolje ide zaključili su da imaju previše novinara, piše Boris Beck u kolumni o ChatGPT za Večernji list koju djelomično prenosimo.
Umjetna inteligencija ima potencijal da neovisno novinarstvo načini boljim nego što je ikada bilo – ili da ga čak zamijeni, napisao je u utorak svojim zaposlenicima Mathias Döpfner, izvršni direktor njemačkog medijskog diva Axel Springer. Vladaju petinom njemačkog novinstva, izdaju ondje najprodavaniji list Die Welt, u SAD-u su četvrti najveći nakladnik, godišnji su im prihodi 4 milijuna eura, imaju 18.000 zaposlenih, od kojih su 3400 novinari. I baš je njima ovaj tjedan poručio da alati umjetne inteligencije (AI), kao što je ChatGPT, obećavaju revoluciju te će uskoro biti bolji u prikupljanju informacija od živih novinara.
> Elon Musk: Umjetna inteligencija može predstavljati rizik za ljude
Zamolio sam ChatGPT da mi pronađe neku vrijednu knjigu o problemima današnjeg informiranja na internetu pa mi je preporučio englesko djelo “Kvaliteta besplatnih i plaćenih online vijesti” Neila Thurmana i Richarda Fletchera. Kompjutor mi je ljubazno rastumačio da taj rad uspoređuje kvalitetu besplatnih i plaćenih online vijesti iz šest različitih novinskih kuća u Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu te da autori smatraju da su plaćene vijesti općenito kvalitetnije od besplatnih vijesti, mjereno faktorima kao što su količina izvornog izvješćivanja, dubina i širina pokrivenosti i upotreba multimedije.
Baš zgodno, pomislih, idem naći to na internetu pa pročitati. Ali ubrzo sam otkrio da to djelo ne postoje. Postoje autori, i pišu o tim temama, ali to napisali nisu.
(…)
Umjetna inteligencija mi je također detaljno opisala sadržaj teksta “Mamac za klikove u doba preopterećenosti informacijama” koji je 2017. godine napisala Svetlana Yarosh, i to ovim riječima: (Ovaj rad ispituje načine na koje se mamac za klikove koristi za zaokupljanje pozornosti čitatelja u doba preopterećenosti informacijama i kako to može dovesti do razočaranja čitatelja kada sadržaj ne ispunjava obećanja iz naslova.
Bilo bi zanimljivo, pogađate, ali Svetlana Yarosh to nije nikad napisala, kao što ni Claire Wardle nije 2014. godine napisala rad pod naslovom “Clickbait: Promjenjivo lice online novinarstva” u kojem ispituje porast mamaca za klikove u online novinarstvu i načine na koje može dovesti do razočaranja čitatelja i gubitka povjerenja u novinske organizacije, a ne postoji ni rad “Od clickbaita do lažnih vijesti” Eckera, Lewandowskog i Chapman iz 2018. godine koji istražuje psihološke mehanizme u temelju utjecaja clickbaita na čitatelje, uključujući načine na koje senzacionalni naslovi mogu promijeniti našu percepciju vijesti i učiniti nas ranjivijima na lažne informacije.
> Selak Raspudić upozorila na pristranost ChatGPT-a: Moćno političko oružje u rukama privilegirane manjine
U siječnju ove godine je korisnica TikToka Alexandra Woolner zamolila ChatGPT da joj sastavi uzorak za heklanje jer je željela izraditi narvala. Umjetna inteligencija je poslušno dala mustru za heklanje, koja je izgledala kao prava, ali rezultat rada Alexandre Woolner je užasno smiješno čudovište – ni slično dugozubom tuljanu sa sjevernih mora. Milijun je korisnika pogledalo njezin vidio, i općenito se slažu da je biće slatko, ali i neprepoznatljivo. Kao što je umjetna inteligencija samopouzdano proizvela besmisleni uzorak za ručni rad, tako i uvjerljivo citira nepostojeće knjige. Nema nikakve sumnje da će to jako pomoći istinitom i angažiranom istraživačkom novinarstvu u budućnosti. Axel Springer je na putu da postane Jerry Springer.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
, kao što je ChatGPT, obećavaju revoluciju te će biti bolji u prikupljanju informacija od novinara.){kind=link}