Hrvatski učenici financijski znatno nepismeniji od prosjeka OECD zemalja

Financijska pismenost hrvatskih srednjoškolaca statistički značajno zaostaje za prosjekom zemalja OECD-a, pokazali su rezultati istraživanja provedeni u sklopu PISA projekta danas predočeni novinarima u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od ukupno 18 ispitivanih zemalja Hrvatska je na 14. mjestu financijske pismenosti s prosječnim rezultatom od 480 bodova, dok su na prvom mjestu učenici iz Kine (Šangaja) sa 603 boda, na drugom iz Belgije s 541 bodom, a na trećem iz Estonije s 529 bodova.

Hrvatska je na dnu ljestvice ispitivanih zemalja po dostupnosti financijskog obrazovanja učenika te po mišljenju ravnatelja škola 68 posto učenika nema dostupno financijsko obrazovanje, kazala je voditeljica PISA centra za Hrvatsku Michelle Braš Roth.

Od susjednih zemalja Slovenija postiže malo bolji rezultat od hrvatskoga, a Italija s prosječnih 466 bodova znatno je lošija od Hrvatske. Na začelju ljestvice rangiranih rezultata poslije Italije nalazi se još samo Kolumbija s 379 bodova, rečeno je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Financijska pismenosti ispitivana je 2012. godine među 1145 petnaestogodišnjih učenika iz 163 hrvatske srednje škole, s ciljem da se utvrdi koliko dobro učenici mogu primjenjivati stečena znanja i vještine u novim situacijama i nepoznatim okruženjima.

Pokazalo se da učenici koji postižu bolji rezultat u matematičkoj i čitalačkoj pismenosti postižu i bolji rezultat u financijskoj pismenosti, kazala je Michelle Braš Roth i dodala da je uspješnost u financijskoj pismenosti povezana s demografskim i socioekonomskim karakteristikama učenika i njihovih obitelji.

Međusobna usporedba zemalja pokazala je da se rezultat hrvatskih učenika ne razlikuje statistički značajno od rezultata SAD-a, Ruske Federacije, Francuske, Slovenije, Španjolske, Izraela i Slovačke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na ljestvici koja sadrži pet razina znanja i sposobnosti, 15,5 posto hrvatskih učenika ne dostiže niti razinu dva, odnosno ne posjeduje osnovne vještine u financijskoj pismenosti.

S druge strane, nešto više od 10 posto hrvatskih učenika postiže najvišu, petu razinu izvrsnosti u ovome području, što pokazuje koliko su velike razlike u hrvatskom obrazovnom sustavu, kazala je voditeljica PISA centra za Hrvatsku Michelle Braš Roth.

U 13 zemalja OECD-a 21 posto učenika dostiže petu razinu financijske pismenosti, što znači da su sposobni analizirati kompleksne financijske usluge, rješavati neuobičajene financijske probleme te da razumiju šire financijsko okruženje poput poreza na prihode i financijske prednosti određenih ulaganja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također, u 13 zemalja OECD-a 15 posto učenika ne dostiže ni osnovnu razinu pismenosti te se nalaze na razini jedan ili niže. Oni u najboljem slučaju prepoznaju razliku između želja i potreba te mogu donositi jednostavne odluke o svakodnevnim troškovima. Sposobni su prepoznati svrhu svakodnevnih financijskih dokumenata poput računa ili fakture i mogu izvršiti osnovne računske operacije poput zbrajanja, oduzimanja ili množenja u osobnom kontekstu, kazala je Michelle Braš Roth.

Ona je preporučila uvođenje financijskog obrazovanja u sve škole i omogućavanje njegove dostupnosti svima, njegovu prilagođenost svim uzrastima te da se ono stalno aktualizira.

Financijska pismenost sve je potrebnija zbog kompleksnosti tržišta i zbog činjenice da roditelji često nemaju dovoljnu razinu pismenosti da bi je posredovali svojoj djeci, rečeno je na predstavljanju rezultata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.