Slovenski medvjedi provode znatno manje vremena u zimskom snu od medvjeda u drugim državama

Foto. fah

Medvjedi koji žive u Sloveniji ponašaju se atipično u odnosu na te zvijeri u drugim zemljama, te zimi vrlo često odlaze iz brloga u potrazi za hranom, pokazalo je istraživanje što su ga stručnjaci za obnovljive šumske resurse Biotehničkog fakulteta u Ljubljani objavili u znanstvenom časopisu Journal od Zoology.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Naši medvjedi manje vremena provedu u zimskom snu od stranih medvjeda, često se bude i odlaze iz brloga, te se u njega ponovo vraćaju”, kazao je za ljubljanski list “Dnevnik” Miha Krofel s Biotehničkog fakulteta koji je surađivao u istraživanju o ponašanju medvjeda u slovenskim šumama i planinama.

U opsežnom istraživanju tijekom kojega su pomoću telemetrijskih ogrlica pratili kretanje 17 medvjeda u različitim dijelovima Slovenije, stručnjaci su ustanovili da ženke u brlogu prosječno provedu 82 dana, a mužjaci samo 57 dana, što je znatno manje nego u drugim zemljama s medvjeđom populacijom.

Usporedba sa sličnim istraživanjima na području Sjeverne Amerike i Euroazije pokazala je da slovenski medvjedi u brlogu zimi provedu znatno kraće vrijeme od ostalih, te da se često bude i traže hranu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zimi se slično “slovenskim kolegama” ponašaju jedino medvjedi na otoku Kodiak na Aljasci. Došlo se do zajedničkog zaključka da je razlog atipičnog ponašanja medvjeda u Sloveniji i na Aljasci sličan – tijekom spavanja postanu gladni, a ne žele trošiti zimske rezerve.

Na Kodiaku medvjedi veći dio zime mogu loviti losose, a glad zna probuditi i slovenske medvjede jer im “zamiriše” kukuruz koji lovci planski ostavljaju na hranilištima u šumi ili seljacima ostane neobran na njivama.

Slovenske medvjedice u brlogu zimi provedu 45 posto vremena manje nego prosječne europske, a mužjaci spavaju čak 56 posto manje nego što bi se očekivalo s obzirom na geografsku širinu Slovenije, utvrđeno je u istraživanu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istraživanje je imalo i praktični cilj jer se nastoji utvrditi kako učinkovito regulirati medvjeđu populaciju na ograničenom habitatu s mnogo ljudskih naselja, zbog čega ponekad dolazi do opasnih susreta medvjeda i čovjeka.

Stručnjaci za šumske resurse preporučuju da se broj hranilišta zimi smanji ili da se takav način hranjenja životinja potpuno zabrani jer su zaključili da manje spavanja i više hrane kod medvjeda povećava spolnu aktivnost i rodnost, a sadašnji brojno stanje medvjeda od oko 500 jedinki ionako se ocjenjuje kritičnim, zbog čega se svake godine lovcima dopušta odstrjel desetak ili više medvjeda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.