Jesu li kriterije za hipertenziju promijenili liječnici ili farmaceutska industrija?

Foto: Thinkstock

Nedavno smo objavili vijest kako se po novim smjernicama Američke udruge za srce (AHA) i Američkog kardiološkog koledža definicija hipertenzije se mijenja te se povišenim krvnim tlakom odsad smatra vrijednost od 130/80, u odnosu na ranijih 140/90 mm Hg.

Nove smjernice američkih kardiologa: Hipertenzija već od 130/80

To znači da će dijagnozu hipertenzije odsad imati triput više muškaraca mlađih od 45 godina te dvaput više žena mlađih od 45. U skladu s novim smjernicama trenutačno u Americi od visokoga krvnog tlaka pati oko 46 posto stanovnika ili više od 103 milijuna ljudi.

Veliko istraživanje o hipertenziji koje je financirala država među pacijentima s povišenim krvnim tlakom u dobi od 50 i više godina 2015. godine je pokazalo da je smrtnost od srčanih oboljenja pala za 43 posto, a srčani zastoj za 38 posto u slučajevima kada je sistolički tlak bio snižen na 120 mm Hg, u odnosu na grupu kod koje se zadržao tlak od 140 mm Hg.

Riječ je o prvoj reviziji uputstva o hipertenziji još od 2003. godine, kada je, u skladu sa “starim” smjernicama previsok krvni tlak imalo oko 32 posto Amerikanaca.

Zašto su kriteriji primjenjeni? Je li zaista riječ o novim spoznajama zbog kojih se tlak već od vrijednosti od 130/80 trebaju smatrati povišenim te ih na taj način tretirati ili je do te promjene došlo pod pritiskom farmaceutske industrije kako bi se povećala potražnja lijekova za povišen krvni tlak?

Dr. Paul Whelton, profesor epidemiologije na Sveučilištu Johns Hopkins iz Baltimorea kaže da krvni tlak koji iznosi 130/80 ne znači da pojedinac odmah treba početi uzimati lijekove za njegovo sniženje.

“Rekao bih da je to nešto poput žutoga svjetla na semaforu koje upozorava na to da biste trebali izmijeniti način života kako bi vam se tlak snizio, ali bez lijekova”, kazao je, podsjetivši da je riječ o smanjenju tjelesne težine, o fizičkoj aktivnosti, zdravijem načinu prehranu, izbjegavanju velike količine soli, alkohola i stresnog načina života.

S njim se slaže i dr. Bob Carey koji smatra da su izmjene u načinu života temelj liječenja.

Slučaj sa snižavanjem praga za liječenje masnoća u krvi

Sličan slučaj prije otprilike 5 godina dogodio se s vrijednostima kolesterola u krvi. O tom problemu tada je pisao Večernji list, koji je prenio mnoga upozorenja da se smanjenjem vrijednosti kolesterola u krvi zapravo pogoduje farmaceutskim tvrtkama.

Članak Večernjeg lista naveo je kako je u kolovozu 2011. u Parizu održan Europski kardiološki kongres na kojemu su predstavljene i prve Europske smjernice o liječenju poremećaja masnoća u krvi te da su mnogi liječnici upozorili da su normalne vrijednosti masnoća, kako bi se prepisivale što veće količine lijekova, bitno smanjenje. Otada su se Europa i Hrvatska suočile s povećanim brojem oboljelih od tog poremećaja. Članak nastavlja:

– Statini – pripravci za snižavanje kolesterola, jedan su od najboljih primjera projekta kojim farmaceutska industrija zdrave ljude pretvara u potrošače svojih proizvoda – tvrdi dr. Lidija Gajski, koja je lani izdala knjigu o sprezi liječnika i farmaceutske industrije pod nazivom “Lijekovi ili priča o obmani”, koja je uzdrmala liječničko-farmaceutsku zajednicu.

U nepunih 25 godina, od kad se u SAD-u pojavio prvi statin, ovi su lijekovi, pojašnjava liječnica, osvojili globalno tržište. Atorvastatin, koji farmaceutima, zadnjih deset godina donosi 5 do 6,5 milijardi dolara na godinu, naše je zdravstveno osiguranje 2010. godine stajao 120.432 milijuna kuna.

– Zanimljivo je da je 2007. taj iznos bio upola manji – upozorila je liječnica. Toliko novca, pita se dr. Gajski, za lijekove za koje nije dokazano da smanjuju vjerojatnost infarkta ili inzulta i ne produljuju život?!

– To su potvrdila velika istraživanja, pa i ono znanstvenika iz Cochrane Collaboration, najvjerodostojnije institucije na području evaluacije medicinskih postupaka – tvrdi liječnica i dodaje da su ti lijekovi određenu korist u smislu sprečavanja kardiovaskularnih bolesti pokazali samo u muškaraca koji su preživjeli infarkt ili boluju od angine pektoris.

– Za ovu obmanu zaslužni su i liječnici plaćeni, ili bolje rečeno, kupljeni od farmaceutskih kompanija, da stvaraju znanstvene radove koji “dokazuju” koliko je statin koristan – tvrdi dr. L. Gajski i poručuje da pacijenti, osim ako nisu srčani bolesnici muškog spola, mogu prekinuti uzimanje statina bez ikakvih štetnih posljedica za zdravlje.

S mišljenjem dr. Gajski ne slaže se akademik Željko Reiner koji je predvodio skupinu Europskog kardiološkog društva koje je sudjelovalo u izradi smjernica.

– Nema govora o sprezi smjernica i faraceuta – tvrdi akademik.

– Znanstvenici koji odlučuju o smjernicama, njih 20-ak, potpisuju i izjavu o ikada primljenim sredstvima za kongrese ili istraživanja, a podaci su javno dostupni i objavljeni. Nakon analiza rezultata istraživanja znanstvenici odluke o smjernicama šalju na reviziju skupini anonimnih i neovisnih recenzenata koji na njih stavljaju primjedbe. Razlozi za neusvajanje primjedbi moraju biti temeljito obrazloženi – istaknuo je akademik Reiner i dodao da smjernice tek tada odlaze na komitet EKD-a. Čudi se, kaže, onima koji ne priznaju da znanost napreduje.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.