Na današnji dan, 17. rujna, obilježava se Međunarodni dan sigurnosti pacijenta.
Inicijativu za obilježavanje ovog dana, 2015. godine pokrenuli su Akcijska udruga Sigurnost pacijenta iz Njemačke, Platforma Sigurnost pacijenta iz Austrije i Zaklada Sigurnost pacijenta iz Švicarske.
> Posljedice lockdowna u bolnicama: Očekuju nas tisuće umrlih od najtežih bolesti
Sigurnost pacijenta imperativ je kvalitetne zdravstvene skrbi i prioritetno područje zdravstvenog sustava, navodi aaz.hr.
Na drugom globalnom ministarskom sastanku o sigurnosti pacijenata održanom u Bonnu 29. – 30. ožujka 2017. podržana je rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije da se 17. rujna uspostavi Međunarodni dan sigurnosti pacijenta. Usvajanjem ove odluke iskazuje se važnost sigurnosti pacijenta u cijelom svijetu. Datum 17. rujna simbolizira jačanje svijesti o sigurnosti pacijenta u svim zdravstvenim sustavima.
Prema epidemiološkim podacima neželjeni događaji koji za posljedicu imaju nenamjernu štetu za pacijenta nanesenu pogreškom tijekom liječenja u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pojavljuju se u 8% do 12% hospitaliziranih pacijenta. Velik broj neželjenih događaja kako u bolničkim zdravstvenim ustanovama tako i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti se može spriječiti.
U složenim visokorizičnim procesima kao što je pružanje zdravstvene skrbi nikada nije moguće predvidjeti sve rizike, ali uvijek se treba i može težiti ka unapređenju sigurnosti pacijenta, pri čemu dobra komunikacija između svih strana ima ključnu ulogu.
Sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata – zdravstvena kriza uzrokovana koronavirusom
Prošle je godine održan drugi MedTalk pod nazivom: „Sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata“.
Povodom Svjetskog dana sigurnosti pacijenata, kojem je lani u fokusu bilo zdravlje zdravstvenih radnika, kao prioritet za zdravlje pacijenata, Koalicija udruga u zdravstvu bila je domaćin drugog MedTalk-a, pod nazivom „Sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata“, 17. rujna 2020., navodi kuz.hr.
Tijekom panel diskusije sudionici su razgovarali o stanju u zdravstvenom sustavu, duboko pogođenog zdravstvenom krizom uzrokovanom COVIDOM-19 te o važnosti svih sudionika za funkcioniranje zdravstvenog sustava, kao preduvjeta za osiguravanje potrebne skrbi pacijentima i povoljnih ishoda liječenja. Kako zdravstveni radnici predstavljaju njegovu okosnicu, skrbe o pacijentima i donose odluke vezane uz njihovo liječenje, nije dovoljna samo prevencija infekcije zdravstvenih radnika, već ih je potrebno zaštititi na više razina, uzimajući u obzir i fizički i psihički stres kojem su izloženi.
O sigurnosti zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata govorili su i donijeli zaključke sljedeći govornici:
prim. Željko Plazonić, dr. med. – Državni tajnik MiZ-a
prof. Jasna Mesarić – Predsjednica Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskog liječničkog zbora, Libertas međunarodno sveučilište, dekanica Fakulteta zdravstvenih studija
Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Ljekarničke komore
Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva
mr. Dražen Jurković, dr.med., direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu
Željana Margan Koletić, mag.pharm., Voditeljica Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju, HALMED
Ivica Belina – Predsjednik KUZ-a
Tijekom uvodnog izlaganja, predsjednik KUZ-a, Ivica Belina, govorio je o složenim okolnostima i velikim izazovima, kojima su zdravstveni sustavi diljem svijeta izloženi: „Pružanje sigurnije skrbi u složenim okolnostima, jedan je od najvećih izazova s kojima se zdravstvo danas suočava. Razinu sigurnosti pacijenata je potrebno podići na viši nivo i nastojati spriječiti štetu po pacijenta tijekom liječenja i skrbi, posebice štetu koja se može izbjeći. Također, uslijed pandemije važna i briga za sigurnosti zdravstvenih radnika jer o njoj ovisi sigurnost pacijenata, a sigurnost pacijenata uvijek mora biti na prvom mjestu.“
Državni tajnik MIZ-a, prim. Željko Plazonić, dr. med. tijekom panela govorio je kako se Ministarstvo zdravstva u svom radu kontinuirano bavi sigurnosti pacijenata te su vrlo rano prepoznali njegovu važnost za sustav u cjelini. O skorom usvajanju Nacionalnog programa sigurnosti pacijenata od strane Vlade ustvrdio je: „Sveukupnost sigurnosti pacijenata je prilično velika. Osim zaštite sigurnosti kroz učinjene postupke koji su rezultirali štetnih ishodima, moramo spomenuti i važnost neučinjenih intervencija, koje također mogu imati štetne posljedice na pacijente. Sigurnost pacijenata bazira se na čitavom nizu područja, ali ono što je najvažnije jest dugoročno podizanje razine svijesti i kulture sigurnosti pacijenta, koje uz povećanje sigurnosti utječe na učinkovitost sustava i što je najbitnije na povoljnije ishode liječenja.“
Predsjednica Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskog liječničkog zbora, prof. Jasna Mesarić, govorila je o komponentama koje obuhvaća Nacionalni program sigurnosti pacijenata te kriterijima procjene sigurnosti pacijenata u zdravstvenim ustanovama te ustvrdila: „Važno je razviti sustav, koji će prepoznati i one neželjene događaje, koji se nisu dogodili, a mogli su jer od njih učimo i od njih unapređujemo sustav. Prikupljanje podataka ne znači ništa, ukoliko ih smisleno ne analiziramo i onda temeljem tih analiza dajemo procjene i poduzimamo određene aktivnosti, uspostavom konkretnih kliničkih smjernica, koje u konačnici dovode do pozitivnih aspekata liječenja.“
U svojem izlaganju Predsjednica Ljekarničke komore, Ana Soldo, mag. pharm. govorila je važnosti, položaju i izazovima, kojima su izloženi ljekarnici djelujući na 1. liniji, a o kojima se u javnosti premalo zna i govori. Istaknula je podatak da je čak 70% svih medicinskih intervencija propisivanje lijeka, a upravo su ljekarnici odgovorni za njegovu sigurnu primjenu. Mag. Soldo je govorila i o važnosti eKartona za sigurnost pacijenata te je istaknula: „Za uspješne ishode liječenje pacijenata potrebno je znanje i promišljenost. eKarton je izuzetno važan za sigurnost pacijenata, radi uvida i informacija o terapiji i zdravlju pacijenata, važnih za liječenje i ishode liječenja.“
O činjenici da su medicinske sestre vrlo često na prvoj liniji obrane, čime su također dovedene u rizik da i same budu zaražene te hrvatskim iskustvima u odnosu na iskustva vezana uz sigurnost zdravstvenih radnika i pacijenata u Europi i u svijetu, Adrijano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva je rekao: „Medicinske sestre i tehničari čine 50% dionika zdravstvenog sustava, dok taj postotak u nekim zemljama u Europi i svijetu ide i do 70%, čime čine okosnicu zdravstvenog sustava. Sigurnost pacijenata treba gledati iz dvije dimenzije, prva je da sa svaki pacijent ima pravo na sigurnu i dostupnu zdravstvenu skrb, a s druge strane je obaveza zdravstvenih radnika da izvrsnu zdravstvenu skrb pruže. Upravo suradnja i komunikacija između zdravstvenih radnika i pacijenata je temelj sigurnosti pacijenata“.
Tijekom svog izlaganja o važnosti sigurnosti zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenat, mr. Dražen Jurković, dr. med., direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, naglasio je: „Sigurnost pacijenata i sigurnost zdravstvenih radnika posredno su povezane, no svaka ima svoje specifičnosti. Kod zdravstvenih radnika, osim fizičke sigurnosti, treba voditi računa i o sigurnosti tijekom svakodnevnog obavljanja posla zdravstvenih radnika na njihovom radnom mjestu, koje je posebno intenzivirano tijekom pandemije, dok kod sigurnost pacijenata, razlikujemo individualnu i institucionalnu razinu. Premda je u svijesti svakog zdravstvenog radnika namjera da se ne našteti pacijentu, edukacijom zdravstvenih radnika razina svijesti o sigurnosti pacijenata raste. Akreditacija zdravstvenih ustanova predstavlja ključni iskorak za unapređenje procesa i postupaka jer u sebi sadržavaju indikatore, koji direktno utječu na sigurnost pacijenata“.
Željana Margan Koletić, mag.pharm., Voditeljica Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju, HALMED-a, govorila je važnosti farmakovigilancije iz perspektive sigurnosti pacijenata i istaknula: “U središtu praćenja neželjenih nuspojava je upravo pacijent. Ne prate se samo neželjeni događaji, već i one situacije u kojima su neželjeni događaji nastali, a sve s ciljem prikupljanja podataka i njihove analize, radi učenja i dobivanja novih spoznaja. Prema podacima kojima raspolažemo, samo 13% prijava dođu od strane pacijenata, stoga nastojimo razviti komunikacijske kanale putem kojih bi pacijenti jednostavno sami mogli prijaviti neželjene događaje.“
Uzevši u obzir znanje i iskustva stručnjaka, koji su sudjelovali na panelu, zajednički su doneseni sljedeći zaključci i preporuke vezane uz sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata:
* sigurnost pacijenata uvijek mora biti na prvom mjestu.
* zdravstveni radnici su među najrizičnijim zanimanjima i potrebno ih je zaštititi na više razina, kako bi mogli skrbiti o pacijentima i donositi odluke, unatoč fizičkom i psihičkom stresu kojem su izloženi. Zdravstveni radnici u uvjetima krize postaju “druga žrtva” – odnosno, uključeni u skrb o pacijentu u izvanrednoj situaciji i sami postaju traumatizirani.
* Veća uključenost bolesnika ključna je za sigurniju skrb – zdravstveni radnici trebaju pacijentima prenijeti informacije o tome kako sami mogu pridonijeti vlastitoj sigurnosti. Uključivanje pacijenata nije skupo i donosi dodatnu vrijednost.
* U vrijeme krize uzrokovane COVIDOM-19, ne smijemo zaboraviti na skrb za akutne i kronične bolesnike i ne odgađati njihovo liječenje.
* Svi bolesnici moraju primiti skrb u skladu sa svojim medicinskim potrebama i građanima treba osigurati odgovarajuće informacije o liječenju.
MedTalk – društveno odgovorna inicijativa u organizaciji Roche Hrvatska, pokrenuta je s ciljem poticanja dijaloga, razmjene mišljenja i suradnje među različitim dionicima u javno-zdravstvenom sustavu, koji otvara aktualna pitanja iz područja zdravstva i potiče sve javnosti na unapređenje kvalitete sustava.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
