Hrvatski analitičari smatraju da je Grčka odbacivanjem zahtjeva međunarodnih kreditora na referendumu ušla u neistraženo područje i nesigurnu budućnost.
Analitičar Damir Novotny kaže da je očekivao ovakav rasplet događaja jer je grčka vlada podgrijavala takvu atmosferu. Upozorava, međutim, da se radi o “ozbiljnoj političkoj manipulaciji u fiskalnom sektoru”.
“I prije smo viđali da političke elite neodgovornom fiskalnom politikom kupuju biračko tijelo”, rekao je Novotny i dodao da je Grčka u zadnjih 15 godina primjer takva neodgovornog ponašanja političara.
Govoreći o Syrizi kao o populističkoj kompoziciji lijevih i desnih stranaka, tvrdi da za Grčku nakon odbacivanja prijedloga vjerovnika tek sada počinju problemi.
Novotny odbacuje optimizam premijera Alexisa Tsiprasa koji tvrdi da je glas ‘ne’ ojačao njegovu političku poziciju. Sve će, kako kaže, morati početi ispočetka, a odluke grčke vlade ne mogu utjecati na pregovore s EU. Također upozorava da su u samoj Grčkoj već počela razračunavanja na unutarnjem političkom planu.
“Tsiprasova vlada nema prijedloga kako riješiti problem, osim otpisa dugova. No, u tom bi slučaju sve zadužene zemlje mogle tražiti otpis dugova. U širem europskom kontekstu ne vjerujem da to može donijeti promjenu pravila, štoviše, mogli bi se pojačati pritisci da se fiskalna pravila dodatno ojačaju i da se krene prema fiskalnoj konfederalizaciji”, kazao je Novotny.
Podsjetio je da su neke druge zemlje, prvo anglosaksonske i skandinavske, ali i zemlje poput Slovačke i Slovenije, s pojavom krize pojačale institucije nadzora fiskalnog sektora kako se političke elite na vlasti ne bi zaduživale iznad zakonom utvrđenih granica.
Jurčić: Rezultat je dobar
Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić krivnju za novonastalu situaciju raspoređuje na obje strane, ali ishod referenduma ocjenjuje “dobrim”, jer će primorati europske čelnike da počnu drugačije promišljati.
“S obzirom na političke odnose i pristup koji je Europska unija odlučila primijeniti prema krizi u Grčkoj, mislim da je ishod referenduma dobar jer će primorati čelnike Europske unije da počnu razmišljati o specifičnostima svake pojedine zemlje prilikom primanja u članstvo EU-a i odnosima Bruxellesa sa zemljama koje su već dio te asocijacije”, rekao je Jurčić.
Smatra da su za ovakav rasplet odnosa krive obje strane, no zamjerke su više na Europskoj uniji koja je Grčku u svoje članstvo i eurozonu primila mimo ekonomskih kriterija, misleći isključivo na geopolitiku.
“Grčka je ušla u Europsku uniju i eurozonu iako nije zadovoljila ekonomske kriterije, niti je imala prilagođen svoj sustav i politiku tako da može prosperirati u Uniji. Grčkoj je omogućeno da uđe u EU zbog geopolitike”, tvrdi Jurčić.
Po njegovim riječima, da biste ušli u dvije asocijacije, morate zadovoljavati kriterije konvergencije, no iako su svi znali da ih Grčka ne ispunjava, primijenio se model koji je nalagao da će se Grčka, kada postane članica EU-a, kretati prema tim kriterijima .
“Praksa, međutim, pokazuje da to nije tako, već upravo suprotno. I to je velika krivnja EU-a. Unija je unaprijed znala sve o čemu danas pričamo, ali se pravi da ne zna i svu je krivnju svalila na Grčku”, rekao je Jurčić, ponovivši da je Unija, umjesto da u obzir uzme sve specifičnosti situacije u Grčkoj, izabrala tvrdi pristup i svela ga na strogi odnos kreditora i dužnika.
S druge strane, pojašnjava Jurčić, sadašnja grčka vlada je znala u kakvoj je situaciji njihova zemlja i trebala je znati kako funkcionira EU, monetarna unija i kreditori. Imala je, dodaje, tri strategije na raspolaganju: pregovorima postići najmanje loše rješenje za Grčku, ono koje bi zadovoljilo i međunarodne kreditore i Grke i rješenje koje bi ih minimalno zadovoljilo. “Išli su, međutim, na sve ili ništa, ali narod će još više trpjeti (…), postoji opasnost od anarhije, no očekujem da će EU držati stvari pod kontrolom”, kazao je Jurčić.
Horvat: Vjetar u leđa Tsiprasu
Politički aktivist i wannabe filozof Srećko Horvat, veliki zaljubljenik u ljevičarske pokrete, sva događanja prati iz same Atene. Vjeruje da je ishod referenduma “snažan vjetar u leđa premijeru Alexisu Tsiprasu u novim pregovorima” jer su pobornici negativnog stava prema zahtjevima kreditora i samo čelništvo Syrize očekivali malu razliku u glasovima dvaju tabora.
“Ovo je dobar vjetar u leđa Tsiprasu u novim pregovorima”, kazao je Horvat. Upozorava, međutim, da ostavka ministra financija Janisa Varoufakisa “nije dobar znak”.
“Ostavka Varoufakisa nije dobar znak jer se pokazalo da je Tsipras spreman žrtvovati svog ministra, koji se odlučno borio protiv rigoroznih mjera štednje”, dodao je Horvat. Prema njegovim riječima, mnogi su razočarani tim potezom i smatraju da je ova vlast već učinila mnoge koncesije i ustupke.
Tsipras ih je razočarao, nastavlja Horvat, jer je zapravo pokazao da će u pregovorima biti spreman na stvari na koje ne bi trebao.
“No, iznimno je važno istaknuti da nikada u recentnoj povijesti nije jedan narod u ovako velikom broju odlučno rekao “ne” mjerama štednje. Syriza sada ima još veću odgovornost nego prije”, ocijenio je Horvat.
Smatra da je Tsipras učinio taktički potez kada je u pregovore uključio čitav grčki narod. Pozdravlja ishod referenduma i, prenoseći svoje dojmove iz Atene, zaključuje da su Grci odlučili krenuti u nepoznato bez obzira na posljedice.
“Ljudi su puni nade, nisu očajni i zemlja nije u kaosu kako prenose mediji. Stvari funkcioniraju”, rekao je Horvat. Vjeruje da ovo nije samo grčka stvar, već da će referendum odjeknuti i drugdje u Europi, posebice zemljama koje pate zbog ovakve politike Bruxellesa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
