Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije (HRT) na današnjoj je sjednici jednoglasno podržalo Prijedlog Programa rada Hrvatske radiotelevizije za 2017. godinu. Narod.hr doznaje kako je bilo na trenutke dosta burno.
“Kako je moguće da na prvom programu HRT-a u Dnevniku stoji adventski vijenac, a mi smo u sekularnoj državi?”, zapitala se 73-godišnja Neda Ritz.
Kako ide grupa pitanja, pa odgovori slijede kasnije – na ovo je pitanje htjela odgovoriti šefica Informativnog medijskog servisa Katarina Periša Čakarun, no novoimenovani v.d. ravnatelja programa HRT-a Domagoj Burić i vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja HRT-a Blago Markota, u dogovoru sa Zdravkom Kedžom, predsjednikom Programskog vijeća, rekli su da će odgovor ići pisanim putem.
Burno na sjednici Programskog vijeća HRT-a: Pokušavaju li Radmanove strukture ponovno preuzeti HRT?
Podsjetimo na definiciju sekularne države – to znači da su država i Crkva odvojene u pravnom i funkcionalnom smislu. To odvajanje pravne nadležnosti je, povijesno gledano, zasluga Katoličke Crkve – koja nije niti željela da država nad njom ima ingerencije niti je željela sudjelovati u vođenju države. Svi su totalitarni režimi – fašizam, nacizam i komunizam – željeli izravno ili neizravno dokinuti tu odvojenost. Ta ispravna, pravno-funkcionalna odvojenost je važna za slobodno djelovanje – i Crkve i države. A povezane su kroz konkretne ljude – koji su postali građani, državljani Republike Hrvatske rođenjem, a članovi Katoličke Crkve krštenjem. I ti, konkretni ljudi, koji su profesori, liječnici, poljoprivrednici, studenti žive, rade i djeluju u svjetovnom društvu i kao vjernici. Oni u društvu koje je demokratsko ne smiju biti niti privilegirani zato što su vjernici, ali niti diskriminirani. Isto vrijedi za one koji nisu vjernici.
To ne treba brkati sa sekularnošću, odnosno sa svjetovnošću države. Sekularizam nastoji vjernicima, građanima čija uvjerenja proizlaze iz vjere, za razliku od građana čija uvjerenja proizlaze iz odsutnosti vjere – otežati i zabraniti sudjelovanje u javnom životu, kao da su uvjerenja i svjetonazor koji proistječu iz vjere manje vrijedni od onih koji proistječu iz odsustva vjere.
Božić je u mnogim državama svijeta tako i u Hrvatskoj, državni blagdan i praznik. Zašto onda adventski vijenac, simbol pripreme za Božić, toliko smeta Nedi Ritz?
Tko je Neda Ritz?
Neda Ritz (22. veljače 1943.) diplomirala je 1966. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a iste godine zaposlena na tadašnjoj Televiziji Zagreb. Radila je na mjestima suradnice, zatim urednice Programa za kulturu te glavne urednice HTV-a u razdoblju 2000. – 2001. godine. Tijekom 12 godina kontinuirano je pripremala autorsku emisiju „Ekran bez okvira“, te odabrala stotine dokumentaraca i serija strane produkcije iz kulturnog, povijesnog i političkog područja. Bila je pomoćnica ministra kulture Republike Hrvatske od 1984. do 1986. godine.
Od 2001. do 2006. godine bile je veleposlanica RH pri UNESCO-u. Umirovljena je 2008. godine. Dobitnica je nagrada za životno djelo “Ivan Šibl” HRT-a i Zlatno pero, nagrade za životno djelo HND-a te “Europski krug” HVEP-a.
Odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića te Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Neda Ritz bila je članica Savjeta za vanjsku politiku i međunarodne poslove tadašnjeg Predsjednika Republike dr. Ive Josipovića.
Članovi Programskog vijeća uz Nedu Ritz su Zoran Šangut, Ivica Maštruko, Aleksandar Milošević, Zdravko Kedžo i Maja Sever. Predsjednik Programskoga vijeća HRT-a je Zdravko Kedžo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
