Što Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, kaže o ‘U ime obitelji’ i ‘Novostima’?

Foto: fah

U intervjuu za Nacional Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, komentirao je financiranje tjednika Novosti i zahtjev udruge U ime obitelji kojim se tražilo da se prestane financirati tjednik Novosti zbog omalovažavanja većinskog naroda u RH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tolnauer je za financiranje tjednika Novosti rekao da ‘pripadnici nacionalnih manjina također plaćaju porez, a u demokratskim društvima, tko plaća porez ima pravo na političko predstavljanje i djelovanje.’ Nastavio je kako imaju ‘vrlo stroge kriterije za manjinske tiskovine’, za njih 58 koliko ih se u Hrvatskoj izdaje, da ‘ne može proći nijedna ako nema uredništvo i sve uvjete ispunjene’, te se pozvao na Ustav kojim je ‘zagarantiran pluralizam i sloboda mišljenja i izražavanja’.

Za udrugu U ime obitelji je rekao: “Mahali su novinama koje nisu ni pročitali, zaboravljajući da Novosti nisu jedine novine koje izdaje neka manjina, a koje kao teme obrađuju i sva aktualna pitanja u Hrvatskoj.”

Podsjetimo, na tjednik Novosti nije reagirala samo udruga U ime obitelji već i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović te Hrvatski novinari i publicisti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> HNiP traži od Cvitana odgovor zašto protiv Pupovčevih ‘Novosti’ nije pokrenut postupak

Za mogući sukob interesa rekao je da je ‘to apsurdno, jer po Ustavnom zakonu u Savjet ih biraju predstavnici nacionalnih manjina, te kako bi izbjegli sukob interesa imaju povjerenstvo koje ima vanjske članove i koje predlaže Savjetu odluku o dodjeli sredstava’.

> Unatoč vrijeđanju i širenju netolerancije prema Hrvatima: Savjet za nacionalne manjine tvrdi da bi ukidanje potpore ‘Novostima’ imalo dalekosežne implikacije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Aleksandar Tolnauer je pripadnik židovske nacionalne manjine i član Židovske općine u Zagrebu.

Pravnik je po struci, a na čelu Savjeta za nacionalne manjine je od njegovog osnutka 2002. godine. Savjet je krovno tijelo svih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. U ovlasti Savjeta jest predlagati rasprave Saboru i Vladi o pitanjima koje smatra važnim, posebno oko provođenja Ustavnog zakona i posebnih zakona kojima su uređena prava nacionalnih manjina te tražiti i dobiti potrebne podatke i izvještaje vezano za pitanje manjina. U ovlasti Savjeta je i suradnja s tijelima međunarodnih organizacija i institucija koje se bave pitanjima nacionalnih manjina.

Savjet samostalno raspoređuje sredstva iz državnog proračuna RH za kulturne udruge nacionalnih manjina. Kriteriji za financijsku potporu udrugama nacionalnih manjina su sljedeći: Zahtjev za dodjelu financijske potpore mogu uputiti udruge i ustanove nacionalnih manjina koje su upisane u Registar udruga RH i koje aktivno djeluju u Republici Hrvatskoj najmanje 24 mjeseci prije podnošenja zahtijeva i u čijem je sastavu najmanje 20 članova pripadnika nacionalne manjine. Predloženi programi vrednuju se na temelju njihove kvalitete i održivosti, broja članova koje udruga okuplja, njezinih prethodnih rezultata, administrativne sposobnosti i razgranatosti njezinih članica na lokalnoj razini, upravljanja financijskim sredstvima, procjene rizika u provedbi programa, kao i na temelju dostavljenih izvješća o radu i ostvarivanju programa odnosno financijskih izvješća o utrošku sredstava dodijeljenih u prethodnoj godini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prošle godine prema odluci, srpska nacionalna manjina dobila je 8,7 milijuna kuna, slijedi talijanska s 6,8 milijuna kuna, mađarska s 3,5 milijuna kuna, češka s 2,8 milijuna kuna, te bošnjačka s nešto manje od dva milijuna kuna. Romska nacionalna manjina dobila je nešto više od pola milijuna kuna, a najmanje, 80 tisuća kuna, dobila je bugarska nacionalna manjina.

Potpredsjednica Savjeta i predstavnica njemačke nacionalne manjine Renata Trischler tada je izjavila da Savjet svake godine „muku muči s raspodjelom sve manjih sredstava“ za što je kriva loša gospodarska situacija ali i netrpeljivost prema nacionalnim manjinama.

> Savjet za nacionalne manjine: zbog manjih sredstava posljedice za rad institucija manjina

U izvješću za 2015. godinu stoji kako je Srpsko narodno vijeće dobilo donaciju od 3.855.000,00, od čega je 3.320.000,00 dodijeljeno za tjednik “Novosti” koji ima nakladu od 8000 primjeraka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Predsjednik Srpske pravedne stranke Vlahović za Narod.hr o Pupovcu, Novostima, nepravilnostima u radu SNV-a…

> Splitski branitelji DORH-u prijavili novinare Pupovčevih Novosti: Dežulovića, Ivančića i Krstulovića

O Jasenovcu

Za komemoraciju u Jasenovcu Aleksandar Tolnauer je u istom intervjuu za Nacional rekao kako mu je logično zašto su Srbi ‘frustrirani oko toga’. “Kako je moguće s jedne strane obilježavati Dan Holokausta dok s druge strane gledaš postrojavanje crnokošuljaša na glavnom gradskom trgu? I to s naci-ustaškim parolama. Takva vrsta demokracije ne postoji nigdje!”

Tolnauer je komentirao i tužbu protiv Republike Hrvatske koju su pokrenuli Romi, Židovi i Srbi u svibnju prošle godine pred Okružnim sudom u Chicagu za štetu koju su pretrpjeli njihovi preci kao žrtve ustaških logora u NDH. Tužbom traže odštetu od 3,5 milijardi dolara.

Komentirao je kako se tom tužbom zapravo želi ‘skrenuti pozornost na sve ono što se u Hrvatskoj događa, a na što se ne reagira i što se ignorira.’, te je pojasnio: “to su pitanja vezana za govor mržnje, od medija do sportskih manifestacija, otvorenog ispoljavanja nacionalne mržnje i isključivosti povijesnog revizionizma, kao i nedostatak pravih reakcija na mnoge manifestacije kojima se pokušava rehabilitirati NDH, što je naravno nemoguće rehabilitirati”. Na kraju je zaključio da će tužba sigurno biti odbijena.

Rekao je i kako se kod vraćanja imovine iz Drugog svjetskog rata nismo ugledali na mnoge u Europskoj uniji kao ni na Srbiju, gdje je prije četiri mjeseca donesen zakon da se kod utvrđenih žrtava Holokausta koje nemaju nasljednika imovina vraća Židovskoj zajednici. Te je izjavio da se najviše imovine vratilo u doba Franje Tuđmana, dok je Ivo Sanader ‘pokazao političku volju’ za to pitanje, a ‘najmanje se vraćalo u doba Račana i Milanovića’.

O Tuđmanu

Za Franju Tuđmana, Tolnauer je rekao da se ‘nije nikada odrekao ni antifašizma, ni ZAVNOH-a ni Tita’. “Doduše, u jednom momentu povijesti pokušao se ponašati kao Tito i Franco u jednoj osobi, što ipak nije bilo moguće.” Te se pitao kako ‘domoljubi mogu veličati režim koji se pamti po rasnim zakonima, koncentracijskim logorima…’

O pripadnicima manjina

Tolnauer je rekao da se pripadnike manjine ‘često nepravedno optužuje za razne stvari’ te je napomenuo kako je pokazatelj da pripadnici manjina vole Hrvatsku to što se ne iseljavaju u matične zemlje u Europskoj uniji ‘gdje sigurno imaju bolje šanse’.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.