Hrvatski sabor u srijedu je raspravio niz prijedloga kojima se s europskim propisima usklađuju zakoni s područja financija.
Predložene zakonske izmjene podržala je i oporba, no SDP-ov Gordan Maras raspravu je iskoristio kako bi upozorio da se usporedo s predloženim poboljšanjima planira ukinuti Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara, tzv. porezni Uskok.
“Rekli smo da ne želimo da Hrvatska postane oaza za muljaže i pranje novca, ali ukidamo sektor koji je u zadnjih godinu i pol dana napravio, ja bih rekao velike stvari u otkrivanju poreznih prijevara”, kazao je Maras.
Njegove je riječi HDZ-ov Ivan Šuker nazvao politikantstvom, naglasivši kako istodobno uspješno djeluje i Ured za sprječavanje pranja novca.
“Sigurno da su tu Ured za sprječavanje pranja novca i Porezna uprava odradili lavovski dio posla, jer po ovlastima ljudi mnoge stvari u poreznom Uskoku nisu mogli odraditi, ali očigledno neke teme, koje su prije svega praktične i stručne, poprime politikantske note i onda odemo u krivom smjeru”, ocijenio je Šuker.
Zoran Marić najavio jačanje poreznog Uskoka
Još prije dva tjedna Šuker je kazao da ne zna tko je uopće pustio vijest o pripajanju poreznog USKOK-a Poreznoj upravi.
“Ministar još ništa nije najavio, ministar još ništa nije rekao. Logična je stvar da će vjerojatno napraviti organizaciju Ministarstva da ono bude efikasno i funkcionalno, a netko je to pustio iz ne znam kojeg razloga jer u Ministarstvu nemaju nikakvih spoznaja”, tvrdio je Šuker.
Još nedavno je Zdravko Marić, aktualni ministar financija istaknuo da namjerava ojačati aktivnosti poreznog Uskoka.
Do prijedloga za ukidanja Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara Ministarstva financija, tzv. poreznog USKOK-a, dolazi zbog nesuglasica između vladajućih stranaka, navodi HRT.
Osnovao ga SDP-ov ministar financija Lalovac
Takozvani porezni Uskok, osnovao je SDP-ov ministar financija Boris Lalovac krajem 2014. godine.
Ustrojen je kao središnja nacionalna jedinica za prikupljanje, kontrolu, analitičku obradu i razmjenu podataka u cilju otkrivanja rizičnih poreznih obveznika koji sudjeluju u organiziranim poreznim prijevarama koje imaju za posljedicu velike porezne utaje, osobito u međunarodnim prijevarama iz područja PDV-a (kružne i lančane transakcije, fiktivne isporuke i sl.), otkrivanja fizičkih osoba koje posjeduju imovinu značajne vrijednosti, a koju su stekle na nezakonit način, bez pokrića u zakonito ostvarenim primicima te otkrivanja imovine poreznih dužnika koja nije obuhvaćena mjerama ovrhe ili koja je u cilju onemogućavanja naplate poreznog duga prenesena na druge osobe; suradnje s tijelima kaznenog progona u otkrivanju kaznenih djela povezanih s gospodarskim kriminalitetom i druge zadaće bitne za razvoj preventivnog sustava i sprječavanje poreznih utaja.
Osnivanju je prethodilo potpisivanje sporazuma o suradnji Hrvatske sa Sjedinjenim Američkim Državama prema kojem se pri Ministarstvu financija osniva Specijalni odjel za otkrivanje poreznih prevara.
Na čelu Ana Dorić Škeva
Otkrivajući kako će porezni Uskok djelovati buduća načelnica Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prevara i dotadašnja zamjenica ravnatelja porezne uprave Ana Dorić Škeva rekla je da će na meti budućeg sektora za borbu protiv poreznih prevara bit će ona područja na kojima se dosad gubilo najviše novaca, koja uključuju i porezne dužnike koji izbjegavaju plaćanje poreznih dugovanja.
“Trenutno se bavimo analitičkim aktivnostima i krećemo s radom čim zaživi određeni zakonodavni okvir. Planiramo da će to biti do kraja ove godine, a zaposleno je 26 ljudi”, rekla je Škeva na N1 televiziji.
Kadrovi su im dolazili iz Ministarstva financija, Porezne uprave i Carine. Sjedište Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara nalazi se u Katančićevoj 5 u Zagrebu, na istoj adresi kao i Ministarstvo financija, a odgovarali su samo ministru financija. S operativnim radom započeli u siječnju 2015., a zaposlenici su prošli obuku u američkom IRS-u (Internal Revenue Service). Pomoć pri formiranju Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara dali su i Nizozemci koji imaju slično tijelo, FIOD.
“SSOPP je središnja nacionalna jedinica za analitičku obradu podataka bitnih za oporezivanje ustrojena prema sličnim rješenjima u drugim državama članicama EU. Radi učinkovitijeg, bržeg i sveobuhvatnog pristupa raznim bazama podataka ustrojena je u užem dijelu Ministarstva financija”, navodilo se iz Ministarstva.
Rođena Splićanka Ana Dorić Škeva u Ministarstvo financija stigla je 2013. iz bankarskog sektora na poziv bivšeg ministra Slavka Linića. Dvanaest je godina radila u Raiffeisen grupi na visokoj poziciji.
Navodilo se da porezni Uskok tijesno surađuje s DORH-om i USKOK-om, imaju svoje značke, izlaze na teren i imaju zakonske ovlasti na licu mjesta oduzimati dokumentaciju.
Prošle se godine zbog njihovih akcija najavljivala vruća jesen i procesuiranje novih poreznih prevaranata, a prvi na udaru su lažni trgovci zlatom, navodi Jutarnji list.
“Nakon što je Ana Dorić Škeva, načelnica Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prevara, podnijela ostavku pojavile su se špekulacije da bi se tzv. porezni USKOK mogao u potpunosti rasformirati, odnosno da bi potpao pod kapu Porezne uprave. Maro Kristić, saborski zastupnik Mosta nezavisnih lista, kazao je novinarima u Saboru kako unutar koalicije sa svojim partnerima nisu razgovarali na tu temu, ali da je Most izričito protiv spomenute ideje”, napisao je Božo Petrov, čelnik Mosta na Facebooku.
Lalovac protiv ukidanja poreznog Uskoka
Za bivšeg ministra financija koji ga je ustrojio ukidanje poreznog USKOK-a je pitanje domovinske sigurnosti.
“U godinu dana vidjeli ste preko milijardu kuna otkrivenih prijevara. U Europskoj uniji takvi uredi se ekipiraju i dobivaju na važnosti, jer služe da štite nacionalnu ekonomiju. Ovo je pitanje za mene domovinske sigurnosti, smjer u kojem su krenuli neće biti dobar”, ocijenio je Lalovac. Naglasio je još jednom da se “porezni USKOK” sastoji od provjerenih kadrova i da nema ni jednog razloga za njegovo rasformiranje, a da se “tome mogu veseliti samo ulovljeni u velike mreže”.
Hoće li se Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara tzv. porezni Uskok ukidati ili ne, zasad je neizvjesno, no svakako će se reorganizirati. Kako kaže ministar financija Zdravko Marić, ostavka načelnice Ane Dorić Škeva krivo je protumačena kao najava zatvaranja tog ureda, on baš naprotiv – taj sektor želi ojačati.
Ministar je dodao “kako je njegova ideja oko nove organizacije i sistematizacije da nema paralelnih sustava upravljanja već da postoji jedan sustav, da sve službe budu međusobno interaktivne i povezane, informatičke znatno osnažene te da i dalje surađuju sa svim organima kaznenog progona RH, od DORH-a, Uskoka i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i sa međunarodnom mrežom odgovarajućih institucija”, navodi Liderpress.hr.
Goran Marić nije bio impresioniran radom
Hvaleći se prošle godine radom poreznog Uskoka Igor Rađenović, zamjenik ministra financija RH, istaknuo je gostujući na HRT-u da Porezni Uskok hvata krupne “ribe” i da trenutačno rade na 50-ak slučajeva vrijednih 120 mil. “Nemam čime biti impresioniran”, odgovorio mu je tadašnji potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun Sabora RH (HDZ) Goran Marić. “Svaki dužnosnik treba znati smisao, domet i važnost izgovorene riječi. Ministri zauzimaju medije, a sve se manje bave svojim poslom – a kada se to svede u vrijeme koje dolazi, zaključuje se da je to politikantski potez. Kao potkrijepu za to uzmimo nalaz Državne revizije koji kaže da Ministarstvo financija nije poduzelo u prošloj niti prethodnim godinama ni jednu propisanu radnju radi naplate koncesija! One su potpuno nenaplaćene!”, istaknuo je Marić.
U godinu i pol rada Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara rezultiralo je pokretanjem 54 slučaja u kojima je država prevarena za oko milijardu kuna, navodi Jutarnji list.
Zvučni proces protiv braće Mamić
Od sva 54 slučaja koje je pokrenuo tim koji je donedavno vodila Ana Dorić Škeva, najpoznatiji su procesi protiv braće Mamić koje USKOK tereti da su Dinamu nanijeli štetu od 70 milijuna kuna.
Kada je tzv. porezni Uskok krenuo sa svojim radom, Hrvatska je prvi put dobila na uvid podatke o štednji svojih građana u inozemstvu, a prve liste imale su više od 12 tisuća imena.
Spominjala su se tu imena mnogih političara, bankara, sportaša i estradnjaka.
Na obavijesni razgovor pozivane su osobe iz javnog života kao i dvojica velikih poduzetnika Ivica Todorić i Emil Tedeschi, navodi dnevnik.hr.
U poznatije slučajeve koji su rezultat rada poreznog Uskoka spada i nedavno uhićenje 15 osoba zbog pranja novca za narkokartele.
Okidač za tu akciju bila je provala u sjedište zagrebačke policije i krađa dva kilograma zlata i 280.000 eura. Ovo je slučaj koji sadrži niz kontroverzija zbog kojih bi se u više institucija, prije svega u Ministarstvu financija i policiji, trebale napraviti vrlo temeljite inventure. Ne zna se kada je počelo pranje novca čije je podrijetlo ilegalna trgovina drogom, no poznato je da je ta priča prvi put otvorena još 2013. godine, i to upozorenjem Ureda za sprječavanje pranja novca.
Rade li institucije svoj posao?
Bivši ministar financija Slavko Linić postavio je pitanje zašto se prije nije ništa dogodilo u smislu pokretanja kaznenog progona iako su sve nadležne službe i institucije imale podatke o sumnjivim transakcijama. Linić također ističe da je trebalo nastaviti s jačanjem Porezne uprave koja mora biti učinkovita prema svima, ali i prema svima jednako postupati. Uz napomenu da ne zna što je svrha tzv. poreznog Uskoka, Linić naglašava kako se ne slaže s kritikama da Ured za sprječavanje pranja novca ne radi dobro svoj posao. “Oni rade dobro, ali rade u tajnosti. O svakoj sumnjivoj transakciji obavještavaju sve koje trebaju, a više od toga niti ne treba biti njihov posao”, smatra Linić.
Premda je na pranje novca upozoreno još 2013., u prijavi ta godina ne postoji, nego je obuhvaćeno razdoblje koje je pokrivenom postojanjem Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prevara, iz čega bi se moglo zaključiti da se prije formiranja tima Ane Dorić Škeva nitko time nije ozbiljno i sustavno bavio, javlja Jutarnji list.
Neimenovani izvori Jutarnjeg lista smatraju da je priča oko poreznog Uskoka prenapuhana te da je njegovo osnivanje izravna posljedica sukoba između premijera Zorana Milanovića i Slavka Linića.
U Linićevo se vrijeme reformirala Porezna uprava, a u sklopu nje se nastojao osnažiti Odjel za porezna kaznena djela koji je trebao raditi posao što ga je preuzeo Samostalni sektor za porezne prijevare.
Zadnje otkriće poreznog Uskoka
Zadnje otkriće poreznog Uskoka prijava je protiv ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i bivšeg pročelnika zagrebačkog Ureda za zdravstvo Zvonimira Šostara osumnjičenog zajedno s još deset osoba za štetu veću od 35 milijuna kuna.
U priopćenju na svojoj internetskoj stranici tužiteljstvo je objavilo da Šostara i njegove suosumnjičenike tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita, pranje novca, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaje poreza ili carine, povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju.
Uz Šostara je, kako se neslužbeno doznaje u istrazi koju je pokrenuo tzv. porezni Uskok, osumnjičena i njegova nekadašnja stručna suradnica iz gradskog Ureda za zdravstvo Mirta Lončar te direktori tvrtke Ekotours Davor Ljubić i Goran Žonja čija se tvrtka, među ostalim, bavi dezinfekcijom, dezinsekcijom, deratizacijom i čišćenjem klimatizacijskih sustava.
Hoćemo li opet dobiti Financijsku policiju?
Prisjetimo se Financijske policije kao posebne upravne organizacije ustrojene 1993. u sastavu Ministarstva financija koja je 2006. ponovno osnovana nakon što je 2001. ukinuta.
Početkom 2012. SDP-ova Vlada Zorana Milanovića opet ukida Financijsku policiju, pravdajući se racionalizacijom državne uprave i preklapanjem nadležnostima.
U razdoblju od početka 2006. do konca 2011. Financijska policija obavila je 4289 nadzora i otkrila 1,9 milijardi kuna proračunskog novca koji treba naplatiti.
Na taj način je naplaćeno 405 milijuna kuna, a porezni gubitak smanjen je za 264 milijuna kuna. Utvrdila je protupravno stečenu imovinsku korist od 357 milijuna kuna, donijela 1671 rješenja na iznos od 1,7 milijardi kuna za naplatu, izdala 70 privremenih zabrana obavljanja djelatnosti, podnijela 152 kaznene prijave i 1388 optužnih prijedloga, navodi Poslovni.hr.
Vlada Jadranke Kosor proširila je djelokrug rada Financijske policije na područje provedbe Konvencije o zaštiti financijskih interesa EU, a Milanovićeva Vlada ukidanje Financijske policije pravdala je upravo preporukama međunarodnih institucija koje su kritizirale nedovoljnu učinkovitost nadzora.
Milanovićevom odlukom na neki se način ponovila povijest: Račanova Vlada ukinula je 2001. Financijsku policiju smatrajući ju odgovornom za propast brojnih poduzeća iako u njima nije pronašla niti jednu nepravilnost.
Hoćemo li uskoro opet dobiti Financijsku policiju, neki drugi ured ili samo učinkovitije postojeće institucije, ostaje vidjeti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
