Foto: Fah

“Relativno donedavno rijetki su izvan jezikoslovnih krugova uopće znali da postoji institucija poput naše, ali smo svojim neumornim, ustrajnim, javnim i transparentnim radom učinili da smo u javnosti itekako prepoznati kao društveno odgovorna, a time i izrazito strateški važna i stožerna ustanova Republike Hrvatske”, rekao je u razgovoru za Narod.hr dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ).

Narod.hr: U razgovoru za Pupovčeve Novosti početkom srpnja rekli ste: “Sva dosadašnja vijeća doista su bila sjajna, a osobita mi je čast što su neki od najeminentnijih i najčestitijih hrvatskih jezikoslovaca – poput Ive Pranjkovića, Josipa Silića i Alemka Gluhaka – činili to časno tijelo Instituta. Iako je riječ o ministrovim kadrovskim odlukama, u toj novoj križaljci ne može i ne smije biti osoba u sukobu interesa, koja ima misiju uništenja Instituta i njegova pravopisa”. Kao sjajne članove Upravnog vijeća navodite Josipa Silića, autora pravopisa, ali i gramatike s Ivom Pranjkovićem. Jesu li oni bili u sukobu interesa?

Dr. sc. Jozić: Naravno da nisu bili u sukobu interesa iz više razloga. Ponajprije prof. Pranjković nije ni mogao biti ni u kakvu sukobu interesa jer nije suautor ni jednoga pravopisnoga izdanja (od njih 30-ak od 1990. godine). Prof. Silić također nije bio u sukobu interesa jer je bio onakav kakav i inače jest: razborit, čestit, velik gospodin, velik čovjek i velik jezikoslovac koji nikada, pa ni u vrijeme izrade pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, nije rekao ili izjavio u medijima nešto protiv Instituta, institutskih zaposlenika ili institutskoga pravopisa.

Uostalom, prof. Silić već je bio u Upravnome vijeću Instituta kad je 13. lipnja 2013. godine Znanstveno vijeće Instituta jednoglasno poduprlo moju ideju izrade pravopisa. Jednako je važno naglasiti da je upravo preporukom MZOS-a od 31. srpnja 2013. godine za školsku uporabu institutskoga pravopisa istu takvu preporuku izgubio pravopis kojemu je suautorica prof. Sanda Ham, relativno nedavno izabrana za predsjednicu Upravnoga vijeća Instituta, dočim pravopis kojemu je suautor prof. Silić nikad nije imao nikakvu preporuku ni odobrenje za školsku uporabu. O sukobu interesa prof. Sande Ham kao predsjednice Upravnoga vijeća Instituta već sam sve rekao, i to ne samo u, kako kažete, Pupovčevim „Novostima“ nego i u „Večernjem listu“, „Jutarnjem listu“, na tportalu i u „Slobodnoj Dalmaciji“. Osobno smatram da je jedino važno ono što sam rekao, a ne gdje sam to rekao. A rekao sam istinu i svjedočio o stavovima svojim i Znanstvenoga vijeća koje je u dva navrata tražilo opoziv prof. Sande Ham s mjesta predsjednice Upravnoga vijeća upravo i zbog sukoba interesa.

Narod.hr: U Sudskom registru stoji da se Institut bavi znanstvenim istraživanjima, objavljivanjem znanstvenih istraživanja, znanstvenim osposobljavanjem i slično, nema podataka o izdavačkoj djelatnosti? Opišite čime se sve bavi Institut.

Dr. sc. Jozić: U Statutu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je naš temeljni dokument, u čl. 8. navedene su sve djelatnosti Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a izdavačka je djelatnost oduvijek bila naša prepoznatljiva značajka, kako u Statutu i stoji: „Djelatnost Instituta obuhvaća … nakladničku djelatnost na području hrvatskoga jezika i općega jezikoslovlja.“ Iznimno smo ponosni na tu djelatnost jer je samo tijekom posljednjih četiriju godina, koliko sam na čelu Instituta, objavljeno 60 iznimno vrijednih jezikoslovnih izdanja (a i nastavljamo zacrtanom dinamikom jer upravo iz tiska izlaze još četiri važna izdanja: Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, I. svezak, pretisak Voltićeve Ilirske gramatike, jezikoslovna monografija Lažni prijatelji s Rječnikom hrvatsko-ruskih lažnih prijatelja i 3. broj 3. godišta znanstveno-popularnoga časopisa Hrvatski jezik), a do kraja godine objavit ćemo još sigurno pet-šest drugih jezikoslovnih izdanja.

Osim izdavanjem uglavnom vlastitih istraživačkih rezultata, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje bavi se i znanstvenim proučavanjem hrvatskoga jezika. Pokrivamo gotovo sva područja hrvatskoga jezika i jezikoslovlja (standardologiju, povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju, dijalektologiju, onomastiku, etimologiju, terminologiju, računalno jezikoslovlje, opće jezikoslovlje, kontaktno jezikoslovlje itd.) vrlo aktivno objavljujući knjige i znanstvene radove iz tih područja (u okviru međunarodne reakreditacije javnih znanstvenih instituta RH naša je znanstvena produktivnost ocijenjena zadivljujućom!). Usmjereni smo i na mrežna izdanja i mrežne izvore pa smo tako već četiri godine nezaobilazno mrežno mjesto za područje hrvatskoga strukovnoga nazivlja (struna.ihjj.hr), jezični savjeti (savjetnik.ihjj.hr – u hakerskome napadu uništeno, ali ćemo uskoro i to sanirati), korpus hrvatskoga jezika (riznica.ihjj.hr), kognitivno jezikoslovlje (http://ihjj.hr/metafore), a tu su i praktični standardološki priručnici (pravopis.hr i matura.ihjj.hr – vrlo funkcionalan i praktičan priručnik za maturante) te portal na kojem nudimo hrvatske zamjene za agresivne novovjeke anglizme Bolje je hrvatski! (bolje.hr). Istaknuo bih još i Hrvatski terminološki portal (nazivlje.hr), Bazu hrvatskih glagolskih valencija, Računalnu kolokacijsku bazu hrvatskoga jezika, a u pripremi su i Baza hrvatskih somatskih frazema, Leksikon hrvatskih prijedloga i Baza suvremenih hrvatskih osobnih imena. Nastojimo djelovati i u javnosti na promicanju vrijednosti i ljepota hrvatskoga jezika, pa smo u posljednje dvije godine ustupili naše jezikoslovne sadržaje nekim medijima koji su ih objavili u tiskanome izdanju, i to pod jedinim uvjetom: da ti sadržaji budu besplatno dijeljeni („Hrvatski – jezik naših majki i naše djece“, Večernji list, ožujak 2015. – 1. broj, Večernji list, ožujak 2016. – 2. broj; „Hrvatski na maturi, 1. i 2. dio“ – Jutarnji list, svibanj 2015., „Hrvatski na maturi, Sa zadatcima za vježbu“ – Jutarnji list, svibanj 2016., „100 jezičnih savjeta“ – Jutarnji list, ožujak 2016., „150 jezičnih savjeta“ – Večernji list, rujan 2016.; „Hrvatski pravopis“ – Jutarnji list, rujan 2016.).

Svjestan sam da bi popis svega onoga čime se Institut bavi bio predug, pa ću se ovdje zaustaviti, ali svakako preporučujem posjet našim mrežnim stranicama ihjj.hr, na kojima je sve vrlo pregledno nabrojeno.

Narod.hr: Tko je izdavač pravopisa?

Dr. sc. Jozić: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Narod.hr: U financijskom izvješću za 2015. godinu naveden je prihod od 12,204.876 kuna. Od koje je djelatnosti Institut uspio steći više od 12 milijuna kuna?

Dr. sc. Jozić: Riječ je o ukupnome godišnjem proračunu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Prihod je najvećim dijelom (10,59 milijuna kuna) ostvaren „iz nadležnog proračuna i od HZZO-a na temelju ugovornih obveza“, odnosno riječ je o „prihodima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika“ (ukratko: riječ je o plaćama zaposlenika). Najveći je pak dio ostalih prihoda ostvaren iz kompetitivnih projekata financiranih iz vanjskih izvora (HRZZ, ESF, bilateralni projekti, Ministarstvo kulture) te od izdavačke djelatnosti.

Narod.hr: Na koji će se način raspodijeliti ta sredstva?

Dr. sc. Jozić: Gotovo 90 % tih sredstava odnosi se na plaće institutskih zaposlenika. Oko 7 % tih sredstava „raspodjeljuje“ se svim onim pružateljima usluga koje su nam potrebne za normalno funkcioniranje (struja, voda, plin, odvoz smeća, najam prostora, telefon…), oko 1 % toga iznosa preostaje nam za znanstvenu djelatnost, što je nedostatno. No, na nedovoljno financiranje hrvatske znanosti hrvatsko se društvo, nažalost, već prilično naviknulo.

Onih još nekoliko preostalih postotaka „raspodjeljujemo“ između ostaloga našim mladim doktorandima i poslijedoktorandima kojima je resorno ministarstvo dokinulo bilo kakve dotacije za napredovanje (osim gole plaće), a to činimo kako bi oni završili svoje studije i kako bi se znanstveno usavršavali. Financijska je situacija, nažalost, vrlo teška, ali unatoč tomu uspijevamo imati izvrsnu znanstvenu produktivnost i relevantne rezultate, čak i u međunarodnim okvirima.

Narod.hr: Sveučilišni profesor Slobodan Prosperov Novak početkom rujna ustvrdio je da se “dogodila teška uzurpacija predizborne kampanje, a u Hrvatskoj se i dalje svi prave kao da se ništa važno nije dogodilo” te je dodao da je “zapravo pušten virus Jovanović-Jozićeva pravopisa, što je dio predizborne kampanje”. Naveo je da je kupcima jednih dnevnih novina besplatno dijeljeno 40 tisuća primjeraka “Hrvatskoga pravopisa” Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a Prosperov Novak je na konferenciji za novinare Koalicije za premijera koju predvodi Milan Bandić 365, taj čin označio “teškom uzurpacijom” jer je bivši ministar Željko Jovanović (SDP) taj pravopis uveo u školsku uporabu. Kako komentirate navode prof. Novaka?

Dr. sc. Jozić: Izražavam žaljenje što je prof. Prosperov Novak rekao nešto što je potpuno netočno. Vjerujemo da izjave poput navedene ničime nismo zaslužili. Svjestan sam toga da je rad Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje trn u oku nekim krugovima, a pogotovo nakon objave „Hrvatskoga pravopisa“ na mrežnoj adresi pravopis.hr jer je prodaja svih dotadašnjih pravopisnih izdanja pala, pa netko trpi financijsku štetu. Upravo iz tih razloga rad mojih kolega iz Instituta i mene nastoji se svesti u političke okvire kako bi nas se diskreditiralo barem na taj način kad se već drukčije ne može.

Ponovit ću po tko zna koji put: „Hrvatski pravopis“ Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje nastao je iz želje da se načini jedinstven i općeprihvaćen pravopis hrvatskoga jezika te da se nakon višegodišnjih prijepora pomire različite pravopisne norme jer je jedinstvenost hrvatskoga pravopisnog standarda jedan od osnovnih preduvjeta lakšega usvajanja pravopisnih pravila i jednostavnijega ovladavanja hrvatskim jezikom. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, krovna ustanova za proučavanje hrvatskoga jezika, ima dužnost i obvezu raditi za boljitak hrvatskoga jezika i njegovih govornika ne obazirući se ni na čije privatne i partikularne interese te djelovati društveno odgovorno i omogućiti javnosti besplatan pristup relevantnim jezikoslovnim sadržajima. Iza pravopisa stoji Znanstveno vijeće Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koje je o svakome pojedinačnom pravopisnom pravilu raspravljalo nekoliko mjeseci. Uostalom, naš pravopis nije ni za koga zakonski obvezujući, nikoga ne prisiljavamo da se njime služi, pa su takvi napadi time još neobičniji. Kratko i jasno: Radimo u dobroj vjeri, za javno dobro i s plemenitim ciljevima na umu! Naše djelovanje nikada nije bilo političko niti će takvo ikada biti!

Narod.hr: Ovo su ljeto uz Jutarnji list bili priloženi priručnik 100 jezičnih savjeta i Hrvatski pravopis. Tko je bio izdavač tih priloga? Je li i s njima Institut ostvario neki prihod i/ili bio obveznik plaćanja poreza na besplatne primjerke?

Dr. sc. Jozić: „Jutarnji list“, odnosno Hanza media izdavač je obaju priloga koje spominjete, premda to nisu jedini tiskani prilozi za koje je Institut za hrvatski jezik potpuno besplatno ustupio sadržaj (vidi gore cjelovit popis). Institut za navedene priručnike nije imao ni lipu troška, ni lipu prihoda. Je li „Jutarnji list“ trebao platiti kakav porez – nije mi poznato, a to i nije u mojemu djelokrugu niti sam za to odgovoran.

Narod.hr: Kao jedan od autora Hrvatskog pravopisa dobivate li autorski honorar?

Dr. sc. Jozić: U skladu s autorskim ugovorima kakvi se sklapaju za svako institutsko izdanje svi suautori „Hrvatskoga pravopisa“ imaju pravo na udio u eventualnoj dobiti od njegovih komercijalno eksploatiranih izdanja, i to samo u onome dijelu u kojemu su radili izvan radnoga vremena i radnih prostorija Instituta. Najveći dio dobiti ulaže se u nova institutska izdanja, usavršavanje zaposlenika, odlaske na skupove, organizaciju skupova itd., pa možemo reći da je ovo prvi put da se dobit od prodaje nekoga pravopisa ne slijeva u privatne džepove, nego se ulaže u znanstvenu djelatnost javnoga znanstvenoga instituta. Pritom je cjelovit sadržaj „Hrvatskoga pravopisa“ potpuno besplatan na internetu već više od tri godine (više od 2 milijuna korisnika dosad), a i nedavno je podijeljeno više desetaka tisuća tiskanih primjeraka uz „Jutarnji list“, što jasno govori o tome da nam je rad za javno dobro, a ne materijalna dobit, na prvome mjestu.

Narod.hr: Presudom Županijskoga suda u Zagrebu od 31. ožujka 2015. jezikoslovka dr. Nataša Bašić pravomoćno je oslobođena optužbe za kazneno djelo protiv ugleda i časti klevetom, navodi Glas Koncila. Time je u cijelosti potvrđena prvostupanjska presuda Općinskoga kaznenoga suda u Zagrebu od 29. siječnja 2015. i okončana jedna doista nesvakidašnja parnica u kojoj je javna ustanova – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) iz Zagreba, koju ste zastupali Vi kao ravnatelj – tužio Natašu Bašić zbog recenzije Institutova Hrvatskoga pravopisa. Nije li neuobičajeno podizati tužbu za klevetu kada je riječ o recenziji?

Dr. sc. Jozić: Sporni tekst koji spominjete nije recenzija. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje suočio se u travnju 2014. godine s vrlo grubim riječima na račun svih suautora pravopisa, ali i svih njegovih zaposlenika i mene kao ravnatelja te glavnoga urednika „Hrvatskoga pravopisa“, objavljenih u znanstvenome (!) časopisu (na slične grube riječi i neprimjeren diskurs iste autorice objavljen na nekim portalima i u nekim neznanstvenim tiskovinama nismo reagirali). U slučaju spornoga teksta u časopisu „Jezik“ Znanstveno je vijeće Instituta bilo zgranuto količinom znanstvenomu časopisu neprimjerenih izraza, netočnosti, nagađanja, insinuacija, uvreda i neistina.

Zajednička je odluka svih članova Znanstvenoga vijeća (na sjednici je bilo nazočno 20-ak doktora filoloških znanosti) bila da se objavi demanti u časopisu „Jezik“, prema Nacionalnome vijeću za znanost časopisu A1 kategorije, a to je i Hrvatsko filološko društvo, kao nakladnik časopisa „Jezik“, jednoglasno zatražilo od glavne i odgovorne urednice prof. Sande Ham. Nažalost, glavna i odgovorna urednica odbila je objaviti tekst demantija, a Znanstveno je vijeće podržalo kaznenu prijavu protiv autorice spornoga teksta kako bi se barem pokušala umanjiti šteta koja je nanesena ugledu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje njegovim objavljivanjem. Sada, s vremenskim odmakom, činjenica da je takav tekst objavljen u znanstvenome časopisu najviše kategorije, čini se još nevjerojatnijom (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=197109). Može li se znanstvenom recenzijom smatrati tekst koji sadržava ovo: „novo pravopisno čudo“, „nečisti poslovi“, „pravopis je krpež sastavljena od starih pravopisa“, „u institutskom standardološkom odjelu, na žalost, nema afirmiranih pravopisnih teoretičara i normativista“, „neodgovornost IHJJ-a prema hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti“, „projekt pisanja pravopisa čin je u funkciji rušenja dostignutih norma i njihova slobodnog razvitka“, „46 stranica pravopisne radne kupusare“, te da sam osobno „izabrao medijsku pozornicu, ispraznu samohvalu, fotoaparate i kamere, lažnu demokratičnost i utrkivanje s rokovima kako bi se ugodilo ministru“, i da su moje riječi „ispod razine logike, zdrave pameti i strukovnoga dostojanstva“? Znanstveno vijeće Instituta držalo je tada, a drži i danas da ovdje nije riječ ni o kakvoj recenziji, odnosno stručnoj i znanstvenoj ocjeni kakva znanstvenoga ili stručnoga rada, nego o pokušaju difamacije i diskreditacije čitave jedne znanstvene institucije kakva je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i vrijeđanju na osobnoj razini izrazito neprimjerenim diskursom. Kao glavni i odgovorni urednik institutskoga znanstvenoga časopisa A1 kategorije, koji također redovito objavljuje znanstvene recenzije i prikaze, odgovorno tvrdim da nikada ne bih dopustio da se tekst s takvim diskursom objavi u našemu časopisu, jer držim da je uvredljiv na osobnoj razini, daleko ispod razine uobičajene znanstvene kritike, potpuno neprimjeren i da bi zapravo štetio ugledu cijeloga časopisa.

Narod.hr: Zašto je IHJJ propisao dio pravopisnih norma protivno zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika?

Dr. sc. Jozić: Ni u jednome od svojih rješenja nismo odstupili od zaključaka Vijeća za normu (http://pravopis.hr/uploads/vijece-za-normu.pdf), osim u rubnom slučaju pisanju spojnice u primjerima poput video-zapis, auto-kaseta, jer takvo pravopisno rješenje nije ukorijenjeno u hrvatskoj pravopisnoj praksi.

Narod.hr: Koliko je projekata na Institutu u tijeku, koliko znanstvenih novaka radi i koliko ih Institut može zaposliti nakon isteka?

Dr. sc. Jozić: Zahvaljujem na prigodi da govorim o institutskim projektima jer je to dio institutske djelatnosti na koju sam osobito ponosan, a koja nažalost ne privlači toliko medijske pozornosti koliko je privlače pravopisna pitanja. Institut (samostalno ili u suradnji) trenutačno provodi četrdeset i šest znanstvenih projekata. Od toga osam projekata financira Hrvatska zaklada za znanost, šest je projekata financirano iz drugih vanjskih izvora, sedamnaest projekta provodi se u okviru redovite djelatnosti, surađujemo na sedam međunarodnih projekata i četirima COST akcijama te na četirima domaćim projektima drugih znanstvenih institucija. I projekti i njihovi rezultati iznimno su vrijedni i zanimljivi i svakako upućujem na naše mrežne stranice na kojima se o svemu može mnogo više doznati.

Trenutačno je u Institutu zaposleno dvadeset i dvoje doktoranada i poslijedoktoranada. Njihovo zapošljavanje na stalno radno mjesto nije nažalost u našoj ovlasti, nego u ovlasti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. Nadamo se da će svi ti mladi znanstvenici naći svoje mjesto u našemu Znanstvenom vijeću jer je riječ o odreda iznimnim i usko specijaliziranim stručnjacima.

Narod.hr: Jeste li zadovoljni interesom javnosti za Institut i kako je bilo na ovogodišnjem Danu otvorenih vrata?

Dr. sc. Jozić: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u posljednje se tri-četiri godine s pravom percipira u javnosti kao najmjerodavnija ustanova za pitanja hrvatskoga jezika. Relativno donedavno rijetki su izvan jezikoslovnih krugova uopće znali da postoji institucija poput naše, ali smo svojim neumornim, ustrajnim, javnim i transparentnim radom učinili da smo u javnosti itekako prepoznati kao društveno odgovorna, a time i izrazito strateški važna i stožerna ustanova Republike Hrvatske.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje isključivo zbog svojega rada sve je češće u središtu interesa javnosti, javnost je postala svjesna važnosti postojanja takve institucije pogotovo u svjetlu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i činjenice da je hrvatski jezik postao službenim jezikom Europske unije (odnedavno u Luxembourgu djeluje jedna naša vrsna znanstvenica), od naših se jezikoslovaca svakodnevno traže jezični savjeti i ekspertize, poveznica na naše stranice (pogotovo na pravopis.hr) nalazi se na mrežnim stranicama brojnih obrazovnih i znanstvenih institucija, hrvatski mediji redovito od nas traže mišljenje kad god je riječ o kakvu jezičnome pitanju, naši znanstvenici sudjeluju u medijskim objavama (na televiziji i internetu, u tiskovinama i na radiju) svih medijskih kuća, mediji prate naš rad, a mi smo na svojim stranicama (http://ihjj.hr/aktualnosti/medijski-odjeci/2/) dokumentirali samo tristotinjak takvih objava premda ih Googleova tražilica nalazi više tisuća. Na Danima otvorenih vrata Instituta (http://ihjj.hr/clanak/ucenici-osnovnih-i-srednjih-skola-u-institutu-za-hrvatski-jezik-i-jezikoslovlje/468/) ove je godine institutskim prostorijama prošlo više od stotinu učenika iz svih krajeva Hrvatske, organizirana su za njih različita predavanja i predstavljanja, pa čak i jezikoslovne igre (http://ihjj.pixieset.com/daniotvorenihvrata/). Svake nam se godine prijavljuje toliko škola i zainteresiranih građana da ih sve čak ne stignemo fizički ni primiti, ali se trudimo.

Morat ćemo očito češće otvarati svoja vrata!

Izvor: narod.hr