“U ovom slučaju, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama je doista jasan. Roditelji ostvaruju pravo na vremenske i novčane potpore koje mogu, prema vlastitoj odluci, fleksibilno koristiti uz ispunjavanje Zakonom propisanih uvjeta. Uz navedeno, smatramo važnim spomenuti kako RH, u odnosu na neke druge zemlje članice EU, ima iznimno dugo vremensko razdoblje u kojem korisnici, osim vremenske potpore ostvaruju i pravo na plaćeni roditeljski dopust. U većini država članica uglavnom se osiguravaju vremenske potpore.”, stoji u odgovoru Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade na naš upit o žalbi roditelja kojima je nepravedno smanjena rodiljna potpora bez prethodnog informiranja od strane službenika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Umjesto podrške roditeljstvu te mjera usmjerenih na usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života, Središnji ured kojim upravlja Željka Josić (HDZ) kao sljednik Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku tvrdi kako administrativna tumačenja nisu protivna interesima demografske politike i obitelji.
> Ministarstvo rada i obitelji o nepravednom smanjenu rodiljnih potpora: ‘Nismo nadležni…’
Koja je svrha Zakona kojim se – umjesto da olakša potpore i poboljša životni standard obitelji – obeshrabruju roditelji i to u zemlji koja ima poražavajuće malen broj rođenih?
Središnji državni ured: “Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama je jasan”
Obrazloženje Središnjeg državnog ureda donosimo u cijelosti.
“Korištenje roditeljskog dopusta za prethodno dijete „ne tretira se kao prekid radnog kontinuiteta“ kako se navodi, već se plaća i naknada plaće za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ne mogu izjednačavati.
Naime, naknada plaće i tijekom rodiljnog i tijekom roditeljskog dopusta određuje se (u propisanom postotku) od osnovice za naknadu plaće utvrđene propisima obveznog zdravstvenog osiguranja, konkretno Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj 80/13., 137/13. i 98/19.) o čemu Vas je detaljno izvijestio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Temeljnim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama utvrđena su sva navedena prava. U proteklom razdoblju predmetni Zakon je doživio nekoliko izmjena odnosno dopuna, između ostalog, i u cilju jasnoće i lakše provedivosti u praksi.
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama temeljni je zakonski akt u Republici Hrvatskoj čija je svrha zaštita materinstva, njega novorođenog djeteta i njegovo podizanje te usklađivanje obiteljskog i poslovnog života. Svako tumačenje predmetnog Zakona uvijek je, u najvećoj mogućoj mjeri, u skladu s intencijom zakonodavca, te se uvijek primjenjuje načelo pomoći stranci (propisano člankom 7. Zakona o općem upravnom postupku).
Međutim, ako za određene slučajeve u praksi, nema zakonske osnove odnosno mogućnosti šireg tumačenja pojedinog prava, provedbeno tijelo donosi rješenje sukladno odredbama koje su propisane Zakonom, uz obvezno obrazloženje.
Kada se radi o konkretnim slučajevima, kao što je predmetni slučaj korisnice iz Zaprešića, stranku upućujemo na izravno obraćanje regionalnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ovisno o mjestu boravišta odnosno prebivališta.
Ako i nakon dobivenog pojašnjenja, stranka smatra da joj je potencijalno ugroženo ostvarivanje pojedinog prava ili postoje određene nejasnoće, stranka se može obratiti Direkciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao provedbenom tijelu nadležnom za žalbe ili Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, u čijem zakonodavnom okviru se nalazi područje podrške roditeljstvu.
U ovom slučaju, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama je doista jasan. Roditelji ostvaruju pravo na vremenske i novčane potpore koje mogu, prema vlastitoj odluci, fleksibilno koristiti uz ispunjavanje Zakonom propisanih uvjeta.
Uz navedeno, smatramo važnim spomenuti kako RH, u odnosu na neke druge zemlje članice EU, ima iznimno dugo vremensko razdoblje u kojem korisnici, osim vremenske potpore ostvaruju i pravo na plaćeni roditeljski dopust. U većini država članica uglavnom se osiguravaju vremenske potpore.”, zaključuju iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Koja je uloga Središnjeg državnog ureda za demografiju?
Više ne postoji Ministarstvo demografije i obitelji. Socijalna politika, kojom se Ministarstvo prije bavilo, pripojena je Ministarstvu rada, a za demografiju i mlade nadležan je Središnji državni ured za demografiju i mlade. Na njegovom je čelu državna tajnica Željka Josić, bivša HDZ-ova saborska zastupnica i specijalistica ginekologije i porodništva.
Mnogi su je, kao zastupnicu, kritizirali jer unatoč svojoj kršanskoj svijesti nije glasala protiv, već za ratifikaciju Istanbulske konvencije. No, ona je tada pojasnila kako je baš zbog vjere glasala za konvenciju.
“Upravo zbog nje, moje kršćanske savjesti, zbog kršćanskog nauka na kojem sam odgojena, glasala sam za njenu ratifikaciju. Kršćanstvo je religija kojoj je temelj nenasilje i duboko vjerujem kako bi naše društvo bilo znatno drugačije kada bi svi koji se pozivaju na ovakve vrijednosti uistinu po njima živjeli.”, kazala je tada za Večernji. Zanimljivo, u sabornici se tog dana u svibnju 2018. pojavila unatoč tome što je dva tjedna ranije rodila kćer.
O svom imenovanju državnom tajnicom za demografiju i mlade oglasila se samo kratko, na društvenim mrežama.
“Uskoro na novom radnom mjestu… Hvala premijeru na ukazanom povjerenju i veliko hvala svim prijateljima koji su vjerovali u mene.”, napisala je Josić.
Na internetskoj stranici ureda navedeno je kako ured “obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na praćenja i analizu demografskih trendova i kretanja u Republici Hrvatskoj, posebice promjene u broju stanovnika, prirodnom kretanju stanovništva migracijama i strukturi stanovništva; predlaže mjere usmjerene na porast nataliteta, uravnoteženje dobne strukture, održanje prostorne ravnoteže stanovništva; motiviranja mladih za ostanak u Hrvatskoj, mjere podrške roditeljstvu te mjere usmjerene na usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života; nadzor i praćenje primjene propisa o doplatku za djecu, rodiljnim i roditeljskim dopustima i naknadama…”.
Administrativno tumačenje protivno interesima demografske politike i obitelji
Podsjetimo, zbog nejasnoća u Zakonu i razočaranjem izostankom brige za obitelji s više djece, javila nam se majka šestero djece iz Zaprešića kojoj je smanjena rodiljna naknada – bez da je o tome pravodobno obaviještena ili informirana od strane službenice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji je nadležan za provedbu rodiljnih i roditeljskih potpora. Supružnici, oboje visokoobrazovani, žalili su se Zavodu na činjenicu kako se korištenje roditeljskog dopusta odjednom tretira kao “prekid radnog kontinuiteta” zbog čega je majci s prebivalištem u Zaprešiću, naknada smanjena sa 6.000 na minimalnih 2.300 kuna, ali njihov je odgovor također bio negativan. Nakon što je slučaj dospio u javnost, o čemu je prvi izvijestio Narod.hr i objave odgovora nadležnih institucija, javio nam se bračni par iz Zagreba s identičnim problemom.
Ono što je važno naglasiti – kako u Zaprešiću, tako i u zagrebačkom slučaju – službenici HZZO-a nisu objasnili i informirali obitelj kako prekid korištenja dopusta po jednoj osnovi i početak korištenja po drugoj znači automatski poništenje uzimanja u obzir osnovice zadnjih isplaćenih plaća u svrhu izračuna rodiljne i kasnije roditeljske naknade.
Zbog slučaja iz Zaprešića pojašnjenje smo zatražili i od Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te nadležnog ureda u Zaprešiću. Negirali su eventualni propust službenika pozivajući se na Zakon i administrativna tumačenja, no nisu odgovorili na pitanje jesu li takva tumačenja u duhu zakona koji bi trebao majkama dati sigurnost i pružiti potporu demografiji i obiteljima s više djece.
Njihova je objašnjenja komentirala i majka koja je oštećena ovakvim tumačenjima Zakona.
“Prvo, nisam birala jer me nitko nije informirao da korištenjem roditeljskog dopusta za drugo dijete prekidam kontinuitet, a svoju dužnost da me o tome informiraju pravdaju izjavom da ne trebaju predviđati moje životne planove. Pa upravo to i očekujem – da ne predviđaju, nego da informiraju. Drugo, mjere su prema njihovom tumačenju dizajnirane tako da roditelji koji imaju djecu svake 3 ili više godina mogu maksimalno iskoristiti i vremenski i novčani aspekt, dok drugi roditelji moraju birati. Osim što je besmisleno, smatram da je to i diskriminatorno.”, ocijenila je majka 6-ero djece (identitet poznat redakciji Narod.hr-a).
Na slučaj je reagirala i udruga Obitelji 3plus te upozorila na nedovoljno hrabre mjere obiteljske i demografske politike koje bi izravno, nedvosmisleno i konkretno trebale doprinijeti rješavanju najvažnijeg problema Republike Hrvatske, a to je izumiranje hrvatskog naroda.
Vlada se hvali sustavnim izdvajanjima za demografiju i obitelj, a istodobno ne pokazuje sluh za probleme s kojima se brojni roditelji susreću, uključujući bračne parove iz Zagreba i Zaprešića.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
