Brat Borisa Johnsona: ‘Svi koje zabrinjava mogućnost formiranja Corbynove vlade moraju izaći na izbore’

Foto: snimka zaslona

Reporterka N1 televizije Ivana Dragičević razgovarala je s bratom aktualnog premijera Velike Britanije Jo Johnsonom.

Svi se pitamo hoće li petak 13. biti sretan dan za vašeg brata premijera. Očekuje da će provesti Brexit te nastaviti s onime što planira za UK i da će imati apsolutnu većinu da to učini.

Dakako, moramo pričekati rezultate. Važno je da dobije uvjerljivu većinu u parlamentu, dogovor koji je postigao s EU-om mora progurati kroz parlament i započeti sljedeću fazu ovog procesa: ispregovarati buduće trgovinske odnose do kraja 2020. Za njega je od ključne važnosti da u četvrtak navečer dobije većinu.

Trgovinski sporazum jedan je od problema, ali na predavanju u Zagrebu rekli ste da će imati problema u UK-u i nakon što obavi posao, uz pretpostavku da će pobijediti. Posebice u pogledu održavanja jedinstva UK-a.

Dakako, Brexit predstavlja tek jedan izazov. No ako njegov dogovor bude prihvaćen i provedemo li Brexit, to će stvoriti nove napetosti u samom UK-u. Brexit je i dalje kontroverzna tema, dovodi do podjela u obiteljima, političkim strankama i zemlji općenito. No dijeli zemlju i u pogledu njezinih nacionalnih sastavnica. Ujedinjenu Kraljevinu čine četiri nacije: Engleska, Škotska, Sjeverna Irska i Wales. Samo su dvije od njih glasovale za Brexit, a dvije su glasovale za ostanak. Škotska i Sjeverna Irska glasovale su za ostanak. Škoti su zabrinuti zbog napuštanja jedinstvenog tržišta i ostalih struktura Europske unije, a to će dovesti do sve intenzivnijih zahtjeva za drugim škotskim referendumom nakon onog prvog održanog 2014. godine. Dakle, to je još jedan izazov s kojim će se Boris morati suočiti ako u petak ujutro izađe kao pobjednik.

Rekli ste da je Brexit bio i ostao predmet podjela u Britaniji, postoji velika polarizacija… Je li doveo do podjela i u vašoj obitelji? Prenijeli smo to iz medija, no u kojem je smislu podijelio vašu obitelj?

Kao obitelj i dalje smo vrlo bliski. Dakako, ne slažemo se oko nekih aspekata Brexita. Svi priznajemo da treba poštovati rezultat referenduma, no ne slažemo se oko pristupa. No kao obitelj se veoma dobro slažemo.

Govorili ste o toksičnom ozračju, polarizaciji i populizmu, no ni premijer nije imun na to. Tijekom svoje kampanje za referendum desna ruka mu je bio Dominic Cummings, s kojim i dalje surađuje, iako ne službeno u Downing Streetu. Kako su se taj toksični jezik i propaganda temeljena na lažima pojavili u UK-u, zemlji za koju smo smatrali da ima snažnu demokraciju?

To je rezultat populističkih politika koje su se pojavile u Britaniji i u mnogim drugim zapadnjačkim demokracijama. U našoj kulturi ljudi razgovaraju na drukčiji način, postoji grublji način rasprave, a društvene mreže sve to pojačavaju i prenapuhuju. Dakle, to je nešto što se ne događa samo u Britaniji… Ali Cummings je manipulirao tim društvenim mrežama i sad smo tu gdje jesmo. Ne želim pripisivati odgovornost jednoj osobi. Mislim da širi utjecaji stoje iza pojave ovih novih, populističkih oblika politike kojima svjedočimo u Britaniji i drugim zemljama.

Na primjer?

Zbog globalizacije i tehnoloških promjena mnoge su zajednice ostale u zaostatku, politike nisu na odgovarajući način odgovorile na njihove potrebe. A ljudi još osjećaju posljedice šest-sedam godina mjera štednje nakon izbijanja financijske krize. Zapravo, gotovo 10 godina mjera štednje. Zbog toga su ljudi ogorčeni i ljuti, a mnogo te ljutnje usmjerava se prema vodećim strankama koje su bile na vlasti tijekom svih tih događanja u Britaniji i mnogim drugim zemljama Europe i svijeta. To objašnjava uspon populističke politike, s kojom je došlo i to novo nasilje jezika.

U principu kažete da je populizam na neki način rezultat neuspjeha politike. Kako se izvući iz toga uz trenutačnu situaciju u UK-u i Europi?

Populizam je uvijek i svugdje neuspjeh politike. Donositelji politika nedovoljno su pozornosti posvećivali potrebama zajednica koje su zbog globalizacije i tehnoloških promjena ostale u zaostatku tijekom posljednjih 20-ak godina. Svi koji su sudjelovali u donošenju politika suodgovorni su za uspon populizma. Moramo se usredotočiti na uzroke Brexita i populizma u drugim zemljama, sagledati što doista tišti ljude i zašto su glasovali za Brexit te se pozabaviti tim uzrocima: nedovoljnim financiranjem zdravstva, obrazovnog sustava, zabrinutošću zbog kriminaliteta, zakona i reda… Moramo se vratiti politikama koje odgovaraju na potrebe građana.

Kad se osvrnete unatrag, je li David Cameron bio kukavica ili hrabar čovjek? Kako biste opisali taj trenutak kada je odlučio da će provesti referendum?

Znamo što se zbivalo… Provesti referendum sasvim je legitimno. Mnoge su europske zemlje provele referendume o različitim aspektima svoga odnosa s EU-om.

Ali ne o ovako fundamentalnom pitanju.

Francuzi su proveli referendum nakon Maastrichta, Danci, Irci… No pogreška je bila provesti referendum 2016., nakon šest godina mjera štednje. Trebali smo ga provesti 2009. ili 2010. o Lisabonskom ugovoru, kad smo ga izvorno i obećali, a ne provesti referendum s visokim ulozima usred razdoblja ekstremnih mjera štednje.

Rekli ste da je Jeremy Corbyn kao premijer najveća prijetnja UK-u. Zašto?

Golema je prijetnja! Prijetnja vlade Jeremyja Corbyna neusporedivo je veća od rizika koje Brexit predstavlja za gospodarstvo. U gospodarstvu će biti poteškoća, no naposljetku ćemo sve uspjeti riješiti. Jeremy Corbyn će Britaniju unazaditi nekoliko desetljeća! Otvoreno zagovara izuzetno radikalan gospodarski program kakvoga već niz desetljeća nema u zemljama zapadne Europe: nacionalizacija velikog dijela industrije, konfiskacija privatne imovine, izuzetno visoki porezi za građane… Bit će to katastrofa za Ujedinjenu Kraljevinu.

Je li to uopće izvedivo?

Ako nakon drugog referenduma koji će raspisati vlada Jeremyja Corbina, Britanija ostane u EU-u, bit će to katastrofa za EU. U EU-u ćete imati jednog od najradikalnijih lijevih polemičara ikad za stolom na Europskom vijeću. A Britanija više neće biti glas za politike tržišnoga natjecanja, liberalne politike, glas protiv mjera državnih intervencija… Imat ćete vrlo čvrstog državnog intervencionista. Bilo bi to vrlo loše za donošenje europskih gospodarskih politika.

No podaci pokazuju da uživa golemu potporu mladih Britanaca koji su za ostanak u EU-u. Imamo drukčiji sustav pa je iz naše perspektive bilo zanimljivo kako su se ljudi registrirali za izbore te utjecaj koji je reper Stormzy imao na javnost, pozivao je mlade birače da se registriraju. Mogu li takve stvari i taktičko glasovanje promijeniti ishod i odvesti torijevce u situaciju u kojoj su sada, opet s manjinom?

Konzervativci ne mogu biti zadovoljni samima sobom. Moraju se pobrinuti da u četvrtak na birališta izađu njihovi glasači, svi koje zabrinjava mogućnost formiranja Corbynove vlade, ne samo zbog radikalne socijalističke gospodarske politike nego i zato što nije pokazao odlike lidera oko važnih socijalnih pitanja poput antisemitizma u Laburističkoj stranci… Svi koje takve stvari zabrinjavaju trebali bi se pobrinuti da ga spriječe u tome da se domogne poluga moći.

Bilo je nekoliko događaja koji su bili povezani prvo s referendumom… Mislim da je prvo političko ubojstvo u Britaniji nakon Sjevernoirskog sukoba bilo ubojstvo laburističke zastupnice Jo Cox. A tijekom Mayine izborne kampanje, kada je završila s manjinskom vladom, dogodili su se teroristički napadi u Manchesteru. A sad imamo situaciju sa studentima Cambridgea i pokušaje Borisa Johnsona da to iskoristi kako bi promicao svoju politiku čvršćeg stava prema sigurnosnim pitanjima u Britaniji. Dobili smo i odgovor žrtvina oca u novinama… Je li uvijek tako da…

Mislim da je Britanija prije referenduma trebala reagirati na ubojstvo Jo Cox. No Corbyn nije ništa učinio. Bila je zastupnica Laburističke stranke. To je na kraju ostala samo osobna tragedija te obitelji. Nije mogao mobilizirati ljude da glasuju za ostanak u EU-u.

Porazgovarajmo o tom prvom slučaju… Kako to da je političko ubojstvo britanske laburističke zastupnice prije referenduma ostalo samo osobna tragedija njezine obitelji i nije mobiliziralo javnost, odnosno laburisti nisu mobilizirali javnost da se to iskoristi kao simbol onoga što se dogodilo zato što je bila žrtva zločina iz mržnje?

Ubojstvo Jo Cox bilo je tragedija za sve koji su je poznavali, ali poglavito za njezinu obitelji. Bio je to i strašan trenutak u britanskoj politici. Ključno je da obratimo pozornost na ogrubljivanje naše političke kulture. Svi imaju odgovornost paziti na način na koji se izražavaju i upuštati se u politički diskurs na civiliziran i suosjećajan način.

Vidjeli smo što se dogodilo u parlamentu i napade nekoliko zastupnica usmjerenih prema premijeru Johnsonu. Je li on suučesnik u takvoj kulturi, takvom jeziku?

Nikako! Ne bih rekao… No ključno je da se prema političkim oponentima odnosimo s poštovanjem, što jednako vrijedi za sve.

Donald Trump kao faktor u Britaniji… Tijekom NATO-ova summita držao je jezik za zubima, ali sudjelovao je u Farageovoj radijskoj emisiji i pozvao Borisa Johnsona da se pridruži, što je ovaj odbio. Kakvo značenje ima Trump kao faktor u njegovoj predizbornoj godini i njegov odnos s g. Johnsonom tijekom ovih izbora?

Mislim da to za britansku javnost nije od pretjerana značaja. Svjesna je da Britanija i SAD oduvijek imaju snažne odnose, oni su nam najbliži saveznik, a tako će biti i dalje neovisno o tome tko je na broju 10 u Downing Streetu ili u Bijeloj kući. Taj je odnos za našu zemlju od ključne važnosti i svi na javnim funkcijama imaju dužnost očuvati taj dobar odnos.

Tema Rusije… Imali smo slučaj Skripal. Mislim da su trenutačni odnosi između Londona i Moskve vjerojatno na najnižoj razini od razdoblja hladnoga rata. Sada imamo i nove sukobe između torijevaca i laburista o ruskom uplitanju u ove izbore. Kako gledate na ulogu Rusije u Europi općenito, ali poglavito tijekom ovih izbora i kakva je budućnost odnosa između Londona i Moskve?

To ću prepustiti našim diplomatima. Dakako, želimo snažne odnose sa svim akterima u regiji, što uključuje i Rusiju.

Što je najveći izazov za buduće odnose UK-a i EU-a ako u siječnju dođe do Brexita?

Ključno je započeti pregovore o budućim trgovinskim odnosima. Obje će strane morati djelovati konstruktivno, kreativno i pragmatično te izuzetno brzo kako bismo uspostavili odnos koji će očuvati što više pozitivnih strana našega dosadašnjeg odnosa, iako će biti uređene novim pravnim poretkom.

I za kraj… Hrvatska će predsjedati EU-om prvih šest mjeseci sljedeće godine. Povukli ste zgodnu usporedbu s jednim zagrebačkim muzejom. Možete li to podijeliti s nama?

Vidio sam da imate Muzej prekinutih veza. Znakovito je što jedna od najstarijih članica EU-a odlazi tijekom predsjedništva najmlađe zemlje članice. Uvjereni smo da će Hrvatska obaviti fantastičan posao predsjedanja Vijećem EU-a i želimo joj sve najbolje u obavljanju tog važnog zadatka u ključnom trenutku za EU i Britaniju.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hr.n1info.com