Čelnici zemalja članice Europske unije, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupit će se u petak u Göteborgu, u Švedskoj, na summitu na kojem će razgovarati o socijalnim pitanjima kako bi pokazali da je Europska unija puno više od jedinstvenog tržišta i da može pridonijeti smanjivanju socijalnih razlika.
Premijer Plenković doputovat će u Göteborg već u četvrtak i isti dan se sastati sa švedskim kolegom Stefanom Löfvenom te hrvatskim iseljenicima u Švedskoj. Uz predsjednika Vlade bit će ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić.
Švedski premijer Stefan Loefven i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker domaćini su summita, na kojem će se razgovarati o pravednim i funkcionalnim tržištima rada u EU-u, o održivim i učinkovitim sustavima socijalne zaštite te o promicanju socijalnog dijaloga na svim razinama. Na summitu sudjeluju i predstavnici sindikata i čelnici organizacija civilnog društva.
Europska unija, suočena s rastom populizma u više zemalja članica, želi pokazati da je se ne može svesti samo na tržište, nego da ima što reći i na socijalnom planu.
Švedski premijer Loefven nedavno je izjavio kako je “zabrinut zbog porasta desnog ekstremizma” te se zauzeo za “Uniju sa snažnom socijalnom dimenzijom”.
Tijekom radnog ručka, čelnici će razgovarati o ulozi obrazovanja i kulture u suočavanju s izazovima socijalnih razlika, starenja stanovništva, digitalizacije, lažnih vijesti, populizma i ksenofobije.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i estonski premijer Juri Ratas, čija zemlja trenutačno predsjedava EU-om, potpisat će tijekom summita, u ime svih, dokument Europski stup socijalnih prava.
“Ako želimo izbjeći socijalnu fragmentaciju i socijalni dumping u Europi, onda se države članice trebaju dogovoriti oko Europskog stupa socijalnih prava što je moguće prije, a najkasnije na summitu Göteborgu u studenome”, rekao je sredinom rujna predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom govoru o stanju Unije.
Europski stup socijalnih prava i načela uključuje dvadeset načela i prava počevši od kvalitetnog obrazovanja i pristojnih radnih uvjeta, jednakosti žena i muškaraca, prava na poštenju plaću do adekvatnog minimalnog dohotka.
Zajamčena minimalna plaća, pravednije zapošljavanje, obrazovanje kao pokretač razvoja
U dokumentu se kaže da odgovarajuća minimalna plaća mora biti zajamčena “na razini koja omogućava zadovoljavanje potreba radnika i njegove obitelji, vodeći računa o ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji” te da istodobno treba zadržati pristup tržištu rada i biti poticajna za traženje posla.
Zakonom propisanu minimalnu plaću ima većina, 22 od 28 zemalja članica EU-a, a razlike među njima su goleme, od najniže u Bugarskoj, od 235 eura, do najviše u Luksemburgu, 1999 eura.
Na summitu su predviđene tri usporedne rasprave: o pristupu tržištu rada, o pravednom zapošljavanju i radnim uvjetima te o potpori u prijelaznom razdoblju kod mijenjanja posla.
Na summitu će se prvi put raspravljati o obrazovanju, koje je u potpunoj nadležnosti zemalja članica te stoga EU ni ne može postavljati obvezujuće ciljeve u tom području.
Europska komisija je u utorak predstavila viziju europskog obrazovnog prostora do 2025. godine, što će biti jedna od podloga za razgovor. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih država članica da u potpunosti iskoriste potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost europskog identiteta. Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za promicanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba kada se na internetu množe „alternativne činjenice” i dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem pripadanja kao odgovor na populizam i ksenofobiju.
Europsko područje obrazovanja trebalo bi potaknuti mobilnost uvođenjem studentske iskaznice EU-a, na kojoj bi se pohranjivale informacije o akademskim rezultatima i kvalifikacijama studenta. Trebalo bi također obuhvaćati uzajamno priznavanje diploma, bolju suradnju u razvoju kurikuluma, poboljšanje učenja stranih jezika, kako bi do 2025. svi mladi po završetku srednje škole uz materinski govorili još dva jezike te promicanje cjeloživotnog učenja.
Na summitu će sudjelovati britanska premijerka Theresa May, iako se njezina zemlja priprema za izlazak iz EU-a, dok njemačka kancelarka Angela Merkel neće doći jer je zauzeta razgovorima o formiranju nove koalicijske vlade.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
