Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je u ponedjeljak u parlamentu da se žičana ograda prema Hrvatskoj postavlja kako bi se u budućnosti spriječio mogući nekontrolirani dolazak izbjeglica preko zelene granice te zaštitilo pogranično stanovništvo i njihova imovina u slučaju takvog scenarija, ali da je riječ o privremenoj mjeri.
Također je potpuno isključio nagađanja da bi Slovenija mogla ispasti iz kruga država sadašnjih članica schengenskog područja rekavši da se radi o špekulaciji bez temelja.
Cerar je na početku redovne sjednice parlamenta među ostalim odgovorio na više pitanja iz redova oporbe koja dovodi u sumnju politiku njegove vlade u aktualnoj migracijskoj krizi tijekom koje je kroz Sloveniju prošlo više od 310.000 izbjeglica, ustvrdivši da Slovenija poštuje schengensku regulativu u postojećim uvjetima koliko je to moguće te da za to ima potporu Europske komisije koja joj nije prošloga tjedna uputila opomenu glede kontrole i postupaka prema izbjeglicama kakve je Bruxelles uputio Italiji, Malti, Mađarskoj, Hrvatskoj i Grčkoj.
Slovenski je premijer navode oporbenih zastupnika da Sloveniji prijeti ispadanje iz Schengenskog prostora, odnosno neuključivanje u tzv. mini-Schengen, koji bi činile samo države okupljene oko Njemačke, nazvao izmišljotinom koja se koristi iz unutarpolitičkih razloga, jer je riječ o ideji koja se samo neformalno iznosila u Nizozemskoj, a o njoj se ne raspravlja ozbiljno, kako mu je zajamčilo više europskih lidera.
Na tvrdnje oporbe da je pred izbjeglicama i migrantima trebalo potpuno zatvoriti granicu poput Mađarske te da Sloveniji sadašnja situacija donosi gospodarsku štetu, Cerar je kazao da Slovenija dobiva pohvale za upravljanje izbjegličkom krizom te da ona nije izazvala veću gospodarsku štetu, već je, naprotiv, po njegovim riječima, zanimanje za investicije u porastu, BDP raste, a nezaposlenost se smanjuje.
Cerar nije htio odgovoriti na pitanje oporbene Udružene ljevice (ZL) koliko je do sada stajalo postavljanje 110 kilometara bodljikave žičane ograde prema Hrvatskoj, ali je naglasio da se radi o privremenom rješenju koje ne bi trebalo pokvariti dobrosusjedske odnose, te da je vlada u komunikacijii s lokalnim zajendicama uz granicu kojima to rješenje smeta. “No, ograda se postavlja i zbog sigurnosti imovine, ali i samih ljudi”, kazao je Cerar, dodavši da su se ljudi iz pograničnog područja u vrijeme prvih dolazaka migranata, kad su nekontrolirano prelazili granicu, sami obraćali vladi i molili da se postavi ograda kako im se ne bi približavali nepoznati stranci.
Bivši dugogodišnji gradonačelnik Kopra i zastupnik u slovenskom parlamentu Aurelio Juri pozvao je premijera Miru Cerara da što prije opozove odluku o postavljanju žičane ograde na granici s Hrvatskom u Istri, napisavši da ga čudi šutnja čovjeka kojega je poznavao kao liberala otvorena duha, a sada kao premijer dopušta da “sramotna bodljikava žica” ugrozi turizam, razdvoji susjede te pokvari odnose s Hrvatskom na lokalnoj i državnoj razini.
“Čudi me vaša šutnja na pozive, molbe, zahtjeve i peticije da se ograđivanje Slovenije na južnoj granici zaustavi. Vratite se, dragi Cerar, na stari put razuma i uklonite ograde, kako bi ova sramota potrajala što kraće”, napisao je Juri u pismu Ceraru koje su prenijeli mediji. Kako je dodao, ograda u Istri posve je nepotrebna i bez smisla, iako se opravdava opasnošću dolaska izbjeglica, jer je Dobova u koju se oni vlakom prevoze iz Hrvatske u dogovoru s hrvatskom vladom, skoro 200 km daleko od slovenske obale.
Osim što bi mogla donijeti katastrofu turizmu na slovenskoj obali, ograđena rijeka Dragonja kvari odnose s Hrvatskom i ljudima u Istri jer je riječ o osjetljivom dijelu granice koji još nije određen zbog arbitražnog prijepora, a njome se fizički dijeli park prirode Sečovlje te komunikacija u Istri i povezanost talijanske manjine koja živi u Istri i Slovenskom primorju, upozorio je Juri.
Fabijanić: slovenska žica asocira na koncentracijske logore
Predsjednik primorsko-goranske Županijske skupštine Erik Fabijanić osudio je u ponedjeljak slovensko postavljanje žice na granici s Hrvatskom, usporedivši tu bodljikavu žicu s onima u nacističkim koncentracijskim logorima.
“Bodljikava žica najviše nas može asocirati na koncentracijske logore. U pregovorima s Europskom Unijom prilikom pristupa Hrvatske govorilo se o ljudskim pravima, pa je bodljikavom žicom EU pokazala vrhunac licemjerja. Pitanje je gdje je taj sustav vrijednosti, gdje su ti standardi ljudskih prava o kojima smo pregovarali. Osjećam se izuzetno ponosno što sam građanin Republike Hrvatske”, rekao je Fabijanić. Napomenuo je da se i građani Slovenije protive bodljikavoj žici te da oni imaju punu hrvatsku solidarnost.
Na konferenciji za novinare rečeno je i da su čelni ljudi Primorsko-goranske županije i susjedne slovenske Ilirske Bistrice u kontaktu radi dogovora o zajedničkoj reakciji na postavljanje bodljikave žice sa slovenske strane granice.
Fabijanić je najavio sjednicu Županijske skupštine, koja će se održati 17. prosinca i na kojoj će se razmatrati godišnji plan Županijske uprave za ceste, pitanja pomorskog dobra i druge teme.
Pročelnik Ureda Županije Goran Petrc rekao je da je nakon ledenog nevremena početkom 2014. uočeno da je u sustavu zaštite i spašavanja Gorskog kotara komunikacijski sustav pokazao najveće slabosti. Stoga se tijekom 2014. i 2015. radilo na opremanju dobrovoljnih vatrogasnih društava i cijelog Gorskog kotara potrebnim uređajima te na popravljanju odašiljača na Guslici. Nabavljeno je zapovjedno vozilo i postavljena dodatna četiri repetitora.
Petrc je istaknuo da je time područje Gorskog kotara posve opremljeno te da će u slučaju kriznih situacija novi komunikacijski sustav nesmetano djelovati, u što je županija uložila 354.900 kuna.
U vezi s raspodjelom sredstava neprofitnim organizacijama za kapitalne donacije, rečeno je da je župan na prethodnom kolegiju donio odluku o raspodjeli 212.000 kuna za osam neprofitnih organizacija. Tijekom 2015. za kapitalne projekte organizacija civilnog društva ukupno je iz županijskog proračuna uloženo 400.000 kuna.
Petrc je napomenuo kako je donesen novi pravilnik o mjerilima i kriterijima za financiranje projekata općeg dobra koje provode udruge. Županija je obvezna donijeti plan natječaja koji će biti objavljeni u 2016., a radi se o 12 natječaja ukupne vrijednosti 9 milijuna kuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
