Današnji sveti zaštitnik, papa Leon I. Veliki, crkveni naučitelj, prvi papa kojem je dodijeljen pridjev „Veliki“, rodio se oko 400. u Toscani. Plemićki sin, u djetinjstvu i mladosti primio je izvanredan odgoj i stekao veliku naobrazbu.
Odličan poznavatelj rimske književnosti, govorništva, teologije i drugih znanosti, papom je postao 440. godine, u razdoblju seobe naroda, kada je Crkva bila razarana herezama iznutra, a navalama barbara izvana. Potaknuo je 451. sazivanje sabora u Kalcedonu, na kojem je osuđena hereza manihejstva.
Napisao je glasovitu „Dogmatsku poslanicu Flavijanu“, u kojoj iznosi jasan nauk o hipostatskoj uniji (velika tajna utjelovljenja, po kojoj su u Kristu nedjeljivo i nepomiješano sjedinjene u jednoj osobi dvije naravi: božanska i ljudska). Kad je ta poslanica pročitana na Kalcedonskom saboru, saborski oci su s oduševljenjem izjavili da je na Leonova usta progovorio sam Petar.
Diplomatski uspjesi u obrani Rimu
U pregovorima s Atilom, „bičem Božjim“, strašnim vladarem Huna, goloruki papa postigao je 452. pravo čudo i nagovorio Atilu da sa svojom vojskom napusti Italiju, nakon što je ognjem i mačem opustošio gotovo polovinu Europe. Strašni Atila, zvan „bič Božji”, prešavši Alpe, utaborio se kod Mantove. Uz njega i strašna vojska s mnoštvom zarobljenika i ugrabljena plijena. Ognjem i mačem opustošio je gotovo polovinu Europe, prešao Alpe s istom sigurnošću i spretnošću kao nekoć prije njega kartaški vojskovođa Hanibal.
Spustivši se u Padsku nizinu, opljačkao je i velikim dijelom uništio gradove i naselja, među kojima Milano i Paviju, a sada mu je bio otvoren put i prema Rimu, prijestolnici svijeta, za kojim su hlepili prije i poslije njega toliki osvajači. Rim nije imao tko braniti jer je Bizant, gdje je bila prijestolnica carstva, bio daleko.
Sve su nade Rimljani stavili stoga u svoga biskupa, papu Leona, koji se goloruk u pratnji nekolicine prelata uputio ususret strašnome Atili. „Legenda Aurea” bilježi o tom najneobičnijem susretu ovo: „Kad se, dakle, Papa približio Atili, čim ga je taj spazio, sišao je s konja i upitao ga što želi?” Papa je imao samo jednu želju: da Atila napusti Italiju, oslobodi zarobljenike i odrekne se pohoda na Rim.
Povjesničari danas tvrde da se praznovjerni ratnik Atila stvarno prestrašio Božje srdžbe, s kojom mu se zaprijetio jasni starina papa Leon. Možda se sjetio tajanstvenog završetka Alarihova, koji je nakon pljačke Rima nenadano umro. Povijesna je Činjenica da se Atila sa svojim hordama povukao natrag preko Alpa i preko Dunava.
Preminuo je u Rimu na današnji dan, 10. studenoga 461. godine. Crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1754. papa Benedikt XIV.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
