Ministri vanjskih poslova Europske unije dogovorili su u ponedjeljak sankcije protiv 21 dužnosnika Rusije i Ukrajine, objavio je u ponedjeljak litavski ministar vanjskih poslova Linan Linkevičius na svom Twitter profilu.
Nakon sastanka koji je trajao oko tri sata, 28 ministara vanjskih poslova EU-a brzo je postiglo dogovor o popisu onih kojima će biti nametnute sankcije zbog uloge u ruskom zauzimanju Krima i referendumu u nedjelju o otcjepljenju od Ukrajine i pripojenju Rusiji.
“(Vijeće za vanjske poslove) upravo je dogovorilo sankcije – ograničavanje putovanja i zamrzavanje imovine protiv 21 dužnosnika iz Ukrajine i Rusije”, napisao je Linkevičius u poruci na Twitteru.
Dodao je da će još mjera uslijediti za nekoliko dana kada se čelnici EU-a sastanu u Bruxellesu. Očekuje se da će oni proširiti popis kako bi on uključivao visoke dužnosnike bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Odluka o zabrana koje je usuglasilo Vijeće ministara vanjskih poslova Europske unije tiče se 10 ruskih službenika, 8 krimskih i 3 članova ruskog vojnog kadra.
Neslužbeno se doznaje kako se radi o vođi ruske crnomorske flote Aleksandr Viktorovič Vitko, vicepremijer Dimitrij Rogozin, predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko, Putinovi savjetnici Vladislav Surkov i Sergej Glazijev te čelnik Komiteta ruske Državne dume za odnose s bivšim sovjetskim državama Leonid Slucki.
Gazeta Wyborcza prenosi kako se lista sankcioniranih osoba ne slaže s listom Sjedinjenih Američkih Država na kojoj se nalaze i dva Ukrajinca – bivši predsjednik Viktor Janukovič i premijer Krima Sergej Aksjonov.
Nakon konačnih rezultata referenduma Autonomna republika Krim je preimenovana u Republiku Krim te je odlučena kako se od 30. ožujka u 2 sata ujutro prelazi na moskovsko vrijeme, a kao službena valuta se uvodi ruska rublja kojom se do 1.siječnja 2016. mora zamijeniti postojeća ukrajinska grivna.
Europa mora dobro paziti da ne napravi krivi korak u odnosu na ukrajinsku krizu kako ona ne bi eskalirala, i voditi politiku očuvanja trajnog mira, rekli su u ponedjeljak u Beču predsjednici Hrvatske, Austrije i Slovenije.
“Svaki korak treba dobro promisliti kako bi se izbjegla bilo kakva eskalacija napetosti”, rekao je austrijski predsjednik Heinz Fischer koji se s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i Slovencem Borutom Pahorom sastao na prvom od najavljenih redovitih trilateralnih sastanaka na kojem su, među ostalim, razgovarali o aktualnoj situaciji u Ukrajini dan nakon referenduma kojim se Krim kani odcijepiti od te zemlje i pripojiti Rusiji, što je Zapad proglasio nelegalnim.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
