Pored ratifikacije trgovinskog sporazuma s Kanadom koja je bila u središtu pozornosti prošlotjedne sjednice Europskog parlamenta, europarlamentarci su glasali o reformi trgovine emisijama stakleničkih plinova, pravnom okviru regulacije robota, novoj direktivi i mjerama za borbu protiv terorizma.
Na plenarnoj sjednici u veljači u Strasbourgu od 13. do 16. veljače, Parlament je dao zeleno svjetlo sporazumu o slobodnoj trgovini EU-a i Kanade, nakon čega se zastupnicima obratio kanadski premijer Justin Trudeau.
Drugi službeni govor održao je novi austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen. Zastupnici su odobrili i nove protuterorističke mjere te održali raspravu o budućnosti EU-a, navodi Europski parlament na svojim internetskim stranicama.
Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum EU-a i Kanade (CETA) kojemu je cilj potaknuti trgovinu proizvodima i uslugama te ulaganja, odobren je od strane Europskog parlamenta u srijedu, 15. veljače. Sporazum bi mogao biti uvjetno primjenjiv već od travnja ove godine.
„Ideja Europe je velika, jedinstvena i vrijedna truda“, rekao je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen na plenarnoj sjednici u utorak, u sklopu svog prvog službenog putovanja nakon izbora u prosincu.
Radikalizirani građani Europske unije koji putuju u Siriju i Irak kako bi se borili, sve su veća prijetnja: većinu terorističkih napada u Europi organizirali su domaći teroristi, neki od kojih su upravo bivši „strani borci“. Europski parlament glasao je 16. veljače o novoj direktivi za borbu protiv terorizma. Tekst predlaže, primjerice, kriminalizaciju pripremnih aktivnosti kao što su putovanja u svrhu organizacije terorističkih napada.
Sve građane Europske unije i građane trećih zemalja sustavno će se provjeravati pri ulasku ili izlasku iz Europske unije u bazama podataka, primjerice kod izgubljenih ili ukradenih osobnih dokumenata, prema uredbi izglasanoj u četvrtak. Parlament i Vijeće postigli su dogovor oko novih pravila 5. prosinca prošle godine.
Zastupnici su glasali za prijedlog reforme sustava trgovine emisijama stakleničkih plinova (tzv. ETS od eng. Emissions trading system), temeljnom alatu za smanjenje stakleničkih plinova koji za sada ne radi prema očekivanjima. EU je treći najveći zagađivač ugljikovim dioksidom s najambicioznijim planom: želi smanjiti emisije za 40 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. Reforma bi trebala pomoći u postizanju tog cilja te istovremenom zaštititi konkurentnost industrijskog sektora.
ETS je pokrenut 2005. te obvezuje više od 11 tisuća elektrana i tvornica na posjedovanje dozvole za svaku tonu emisija. Tvrtke ih moraju kupiti na aukcijama. Za neke tvrtke dozvole su besplatne, ako postoji rizik da će tvrtka zbog povećanih troškova napustiti regiju i preseliti proizvodnju na područje gdje su dozvole jeftinije. Količina dozvola, kao i besplatnih dozvola, svake se godine smanjuje. Radi se o financijskom poticaju za smanjenje zagađenja – što manje emisija, manji je trošak.
Zastupnici su iznijeli svoju viziju budućnosti Europe u tri rezolucije usvojene u četvrtak koje pokrivaju pitanja kao što su jačanje euro zone i demokracije.
Izglasano je izvješće u kojem se traži stvaranje pravnog okvira za regulaciju robota, od dronova do medicinske opreme i robota za zabavu. Procjenjuje se da imamo preko 1,7 milijuna robota na svijetu, ali njihovo korištenje nije pravilno regulirano. U izvješću se predlaže pravni status za robote kako bi mogli odgovarati za štete i greške u radu.
I dok bi Albanija trebala ubrzati tempo u provođenju reformi pravosuđa kao ključni korak u pregovorima za pristupanje Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina mora prevladati etničke i političke podjele te ostati ujedinjena u procesu evaluacije zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji, izjavili su zastupnici u Europskom parlamentu u srijedu.
Zviždači koji otkriju slučajeve prijevare s proračunom EU-a trebaju biti zaštićeni od kaznenog progona u EU-u i državama članicama, rekli su zastupnici u rezoluciji u kojoj traže Komisiju da predloži nova pravila.
