Ministri unutarnjih poslova nisu se u ponedjeljak uspjeli suglasiti oko kvota za raspodjelu izbjeglica po zemljama članicama, ali postoji načelna suglasnost oko raspodjele 120 000 migranata dok će se o konkretizaciji te suglasnosti ponovno razgovarati na sljedećem redovitom sastanku ministara unutarnjih poslova 8. listopada u Luxembourgu.
“Velika većina zemalja članica načelno se složila oko raspodjele izbjeglica, ali nemamo potporu svih”, izjavio je luksemburški ministar vanjskih poslova te za pitanje azila i migracija Jean Asselborn.
Umjesto zaključaka Vijeća EU-a, objavljeni su samo zaključci luksemburškog predsjedništva u kojem se kaže da postoji načelna suglasnost oko raspodjele izbjeglica.
To je nešto ranije objavio njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere kazavši da su se zemlje članice “načelno” dogovorile o raspodjeli izbjeglica, ali o kvotama nema još dogovora i da će se o tome razgovarati na sljedećem sastanku 8. listopada.
Hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić nakon sastanka zvučao je prilično razočarano.
“Čim se zaključci svode na zaključke predsjedništva, a ne Vijeće, onda je jasno da danas nema rješenja”, rekao je.
“Ponovno se vraćamo na te kvote. Izgleda da te brojke zapravo rastu i umjesto da se napokon dogovorimo, nešto zaključimo i završimo, imamo to da određeni ministri imaju upute da ne prihvaćaju nikakve brojke, nikakve obveze, a to onda znači da razbijamo osnovnu stvar zbog koje postoji EU, a to je solidarnost. Mislim da je to jako loše, ne želim biti pesimističan, ali s takvom atmosferom nećemo naprijed”, rekao je Ostojić.
Slovački ministar unutarnjih poslova Robert Kalinak rekao je da su protiv kvota bile zemlje Višegradske skupine – Slovačka, Češka, Poljska i Mađarska te Rumunjska, Latvija i Velika Britanija.
Ostojić je istaknuo spremnost Hrvatske da pridonese rješavanju izbjegličke krize. “Hrvatska kao mala zemlje dokazuje da se može značajno doprinijeti i prema tome to očekujemo i od drugih zemalja”, rekao je.
Luksemburški ministar vanjskih poslova te za pitanja azila i migracija Jean Asselborn rekao je da je postignuta načelna suglasnost da se uspostavi zajednički popis sigurnih zemalja. Na tom popisu bi trebale biti sve zemlje zapadnog Balkana, dok je za Tursku, koja također ima kandidatski status, to još upitno.
Ostojić je rekao da nijedna zemlja članica ne može reći koliki izbjeglički val može podnijeti.
Na upit što će se dogoditi ako tisuće ili deseci tisuća ljudi krenu prema Hrvatskoj, Ostojić rekao da je to “kao da me pitate kakve će količine poplave biti”.
“Kada sam rekao da je Hrvatska spremna, to znači da je spremna primiti prvi val izbjeglica, a nikada nisam nagađao broj. To podrazumijeva da smo spremni pružiti humane uvjete prema Ženevskoj konvenciji iz 1951. godine , što je obveza ne samo za članice EU-a ili Schengena, nego za sve zemlje. To što neki to nisu radili, to je njihov problem. Što se tiče Hrvatske tiče mi ćemo postupati upravo na taj način kao što smo i do sada”, rekao je Ostojić.
Dodao je da se Europa suočava s najvećim migracijskim valom od Drugog svjetskog rata, da je suočena s mogućnošću da padne Schengen i to doslovno.
Ukazao je na činjenicu da čak ni Austrija nije poželjno krajnje odredište za izbjeglice. “Onda možete misliti koliko je sati kada je Njemačka zatvorila granicu i prema Austriji”, rekao je Ostojić.
Poljska upozorava na institucionalnu krizu ako se uvedu kvote
Europska unija suočit će se s institucionalnom krizom ako odluči nametnuti obvezne kvote u prihvatu migranata protiv volje nekih svojih država članica, izjavio je u ponedjeljak poljski ministar za europske poslove Rafal Trzaskowski.
“Ako donosimo tako važnu odluku, sve bi se zemlje s njom morale složiti”, kazao je Trzaskowski obraćajući se novinarima u Bruxellesu što je prenijela poljska državna televizija TVP Info.
Poljska se, zajedno sa svojim europskim istomišljenicima iz središnje Europe protivi obveznim kvotama za prihvat migranata koje je predložila Europska komisija.
Odluka o preseljenju 40 000 izbjeglica
I dok još nema suglasnosti oko raspodjele 120 000 izbjeglica, što je Komisija predložila prošli tjedan, ministri su u ponedjeljak donijeli odluku o raspodjeli 40 000 izbjeglica koji će u sljedeće dvije godine biti preseljeni iz Italije i Grčke. Radi se o prijedlogu Komisije iz svibnja.
Riječ je o privremenom i izvanrednom mehanizmu kako bi se pomoglo Grčkoj i Italiji, zemljama u koje prvo ulaze izbjeglice s Bliskog istoka. Odluka se odnosi na osobe koje po međunarodnom pravu imaju pravo na zaštitu i koje su stigle ili će stići na teritorij EU-a u razdoblju od 15. kolovoza 2015. do 16. rujna 2017.
“Iznimno mi je drago što je Vijeće danas moglo donijeti ovu odluku. To je važna politička poruka. Doista, prve relokacije ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita mogu početi brzo”, izjavio je luksemburški ministar vanjskih poslova te za pitanja azila i migracija Jean Asselborn.
Također je donesena i pravna osnova za osnivanje centara, u Italiji i Grčkoj, u kojima će se izbjeglice registrirati.
S ovom odlukom može početi naseljavanje po drugim zemljama članicama ljudi koji su trenutačno u Grčkoj i Italiji, ali još nema dogovora o primanju svih 40 000 ljudi.
Zemlje članice su se u srpnju na dobrovoljnoj osnovi dogovorile da će prihvatiti 32.256 izbjeglica i da će do prosinca dopuniti tu brojku kako bi dostigli brojku od 40 000 ljudi.
Koncept Europe bez granica raspada se zbog migrantske krize
Dvadesetogodišnja era putovanja Europom bez granica u ponedjeljak je prekinuta nakon što su brojne zemlje uspostavile nadzor na svojim granicama kao odgovor na nezapamćen priljev migranata.
Iznenadna nedjeljna odluka Njemačke da vrati pogranični nadzor učas je postigla domino učinak jer je primorala i njoj susjedne zemlje da zatvore vlastite granice. Austrija je uputila vojsku na granicu s Mađarskom nakon što su je tijekom noći pješice prošle na tisuće migranata.
“Ako njemačka provodi pogranični nadzor, Austrija mora postaviti pojačane nadzorne točke na granici i to upravo radimo”, rekao je na konferenciji za novinare vicekancelar Reinhold Mitterlehner, dodavši da će vojska biti raspoređena kao potpora.
“Potpora će prije svega biti usmjerena na humanitarnu pomoć”, rekao je kancelar Werner Faymann, koji je bio na istoj konferenciji za novinare. “No želim naglasiti da će biti i potpora u graničnom nadzoru ako to bude potrebno”.
Granični nadzor najavile i Slovenija i Poljska
I Slovačka je najavila zatvaranje granica prema Njemačkoj i Austriji.
Te mjere dosad su najveća prijetnja schengenskom sustavu koji je 1995. ukinuo granične prijelaze diljem Europe i koji se, zajedno sa zajedničkom valutom eurom, smatra transformativnim postignućem integracije kontinenta.
Sadašnja pravila brane migrantima bez osobnih dokumenata putovanje unutar schengenskog prostora, ali nedostaju mehanizmi koji bi ih doista u tome spriječili.
I Poljska je objavila spremnost postavljanja graničnog nadzora u slučaju većeg broja migranata, a bilo kakva odluka EU o nametanju kvota za prihvat izbjeglica pojediniom zemljama članicama, što zagovaraju Europska komisija i neke veće zemlje članice na čelu s Njemačkom, dovela bi do institucionalne krize.
“Prihvatit ćemo samo onoliko izbjeglica koliko možemo podnijeti, niti jednog više ni manje”, rekla je premijerka Ewa Kopacz.
Zemlje članice schengenskog prostora imaju pravo ponovno uspostaviti provremenu graničnu kontrolu u kriznim situacijama, i povremeno su to u prošlosti i činile, ali nikad na razini na kojoj se to dogodilo u ponedjeljak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
