Europski parlament: Kulturom i obrazovanjem protiv izazova migracije i radikalizacije

EU treba promicati međukulturni dijalog između svih zajednica kako bi se poboljšalo razumijevanje i prihvaćanje zajedničkih temeljnih vrijednosti i na taj način postavili temelji inkluzivnijeg i više pluralističkog društva, poručuje Europski parlament.

Europski parlament usvojio je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u siječnju Rezoluciju o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a, koju je pripremila britanska laburistička zastupnica Julie Ward (S&D), članica Odbora za kulturu i obrazovanje EP-a.

Budući da su Europa i svijet suočeni s brojnim izazovima povezanima s globalizacijom, migracijom, vjerskim i međukulturnim sukobima te jačanjem radikalizma, Parlament je ovom rezolucijom pozvao EU da kroz obrazovanje i svoju politiku vanjskih odnosa i razvoja promiče zajedničke temeljne vrijednosti kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštivanje ljudskih prava.

“Moje izvješće promiče potrebu jačanja i poticanja zdravog dijaloga između svih zajednica, što dovodi do boljeg razumijevanja i postavlja temelje za inkluzivnije i više pluralističko društvo“, kazala je Ward, predstavljajući izvješće u Europskom parlamentu.

“Prečesto u kriznim vremenima, u medijima prevladava stajalište da je netko drugi kriv za svjetske probleme. Zbog toga se traže žrtveni jarci i rađa se kultura straha. No, kada se ljudi približe, iskreno razgovaraju i upoznaju druge kulture, shvate da smo svi mi ljudska bića sa zajedničkim težnjama i brigama”, dodala je.

Ward smatra da su formalno i neformalno obrazovanje i međukulturni dijalog ključni alati za skladnije društvo.

Ljude treba učiti kako biti aktivni i odgovorni građani cijeli život, od najranije dobi, poručila je.

“Kulturna raznolikost je prilika a ne prijetnja, i, čvrsto sam uvjerena, rješenje a ne problem”, zaključila je.

Sudjelujući u raspravi o ovom izvješću, hrvatska zastupnica Marijana Petir (HSS, EPP) istaknula je kako interkulturalni i međureligijski dijalog smatra ključem za razumijevanje i poštivanje različitosti te postizanje i očuvanje mira.

“Nažalost, taj je dijalog u današnjem svijetu uvelike izostao, a i mi u Europi često zaboravljamo na kojim je temeljima i vrijednostima izgrađena naša kultura i cijelo naše društvo. Stoga mi je posebno drago da se u izvješću ističe važna uloga obitelji u očuvanju kulturnog identiteta, tradicije i vrijednosti te da ono posebno naglašava da učenje o vlastitoj kulturi počinje u obitelji“, kazala je.

“Obitelj je stup našeg društva i moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo je zaštitili, kao i vrijednosti kojima u njoj učimo našu djecu. Ako uspijemo u očuvanju obitelji, ne moramo strahovati da će naša kultura biti ugrožena jer ćemo odgojiti djecu koja će voljeti svoje i poštovati tuđe, a to je prvi i najvažniji korak u izgradnji mira”, istaknula je.

Zastupnica Dubravka Šuica (HDZ, EPP) također je podržala ovo izvješće istaknuvši da su europske vrijednosti temelj suživota i razvoja. “Iskreni međukulturni i međuvjerski dijalog potiče pozitivne interakcije utemeljene na suradnji, promiče razumijevanje i poštovanje među kulturama, povećava raznolikost i poštivanje demokracije, slobode i ljudskih prava te nastajanje tolerancije prema univerzalnim vrijednostima i vrijednostima specifičnim za pojedine kulture“, kazala je.

Zastupnica Ruža Tomašić (HKS, ECR) u svojem je istupu istaknula važnost potpune integracije migranata u europsko društvo, što podrazumijeva prihvaćanje demokracije, vladavine prava i kršćanskih vrijednosti.

“Migracije su obilježile povijest čovječanstva, a događale su se iz raznih razloga. Bilo da se radilo o okupaciji, bijegu od pogibelji ili ekonomskoj migraciji, veliki priljev novog stanovništva uvijek je predstavljao svojevrsnu traumu – za matično stanovništvo, same migrante ili oboje. I danas smo svjedoci masovnih migracija u Europu i moramo priznati da su one uzrok traume, kako za one koji dolaze u potrazi za sigurnošću i boljim životom, tako i za domicilno stanovništvo”, kazala je.

“Nimalo ne dvojim kako je moderna Europa i više nego tolerantna prema različitostima. Svjedoci naše gostoljubivosti su milijuni migranata koje su države članice primile u posljednjih nekoliko desetljeća i dale im priliku za bolji život. No, takva prilika ne smije dolaziti bezuvjetno, a jedan od glavnih preduvjeta mora biti potpuna integracija – prihvaćanje demokracije, vladavine prava i naših kršćanskih vrijednosti, naravno, uz jamstvo zadržavanja vlastite posebnosti. Oni koji na to nisu spremni, ne bi trebali biti dobrodošli”, istaknula je.

EP potiče međukulturni pristup u obrazovanju

Europski parlament u rezoluciji ističe da EU treba uzeti u obzir i nastaviti izvrstan rad koji je pokrenut 2008. godine, koja je bila proglašena Europskom godinom međukulturnog dijaloga.

“EU treba pojačati razmjenu dobrih praksi i promicati novi strukturirani dijalog sa svim dionicima u međukulturnim i međuvjerskim pitanjima u kontekstu svih nedavnih dramatičnih događaja: europskim i nacionalnim političarima, lokalnim i regionalnim vlastima, crkvama, vjerskim udrugama i zajednicama te svjetonazorskim i nekonfesionalnim organizacijama, organizacijama i platformama civilnog društva, zaposlenima u području sporta, kulture i obrazovanja, nacionalnim i europskim odborima mladih, akademicima i medijima”, kaže se u rezoluciji.

Parlament se zauzima da se u području obrazovanja potiče međukulturni i međuvjerski pristup utemeljen na vrijednostima kako bi se razmotrili i promicali međusobno poštovanje, integritet, etička načela kulturne raznolikosti, socijalna uključenost i kohezija. Poziva da se međuvjerski dijalog uzme u obzir kao dio međukulturnog dijaloga, što je preduvjet za mir i ključni alat za rješavanje sukoba.

Uključiti kulturni dijalog u sve politike

Kulturni dijalog i raznolikost moraju budu sastavni dio svih politika, od politike za djecu i mlade, obrazovanja, obrazovne mobilnosti, zapošljavanja i socijalnih pitanja, do sigurnosti i unutarnjih poslova, prava žena i rodne ravnopravnosti, trgovine i regionalnog razvoja, ističe.

Parlament se posebice zauzima da se kulturu i kulturne razmjene uključi u europsku politiku vanjskih odnosa i razvoja trećih država te da se u njima istakne obrazovanje jer su to sredstva za jačanje zajedničkih temeljnih vrijednosti poštovanja i međusobnog razumijevanja, a time se pridonosi rješavanju sukoba, izgradnji mira i sprečavanju kriza.

Formiranje aktivnih i odgovornih građana od najranije dobi

Rezolucija ističe veliku važnost obrazovanja za razvoj aktivnih i odgovornih građana bez predrasuda. U tom pogledu se kaže da je s građanskim obrazovanjem potrebno započeti u ranoj dobi.

Također se ističe da je sudjelovanje u sportskim aktivnostima i volontiranju važno za poticanje razvoja građanskih, socijalnih i međukulturnih kompetencija i za doprinos socijalnoj uključenosti ugroženih skupina. Time se pridonosi borbi protiv društvenih fenomena kao što su nasilje, radikalizam, rasizam i ksenofobija i potiče ponovna gradnja temelja za konstruktivan i miran dijalog među zajednicama.

Važna uloga obitelji

Parlament također ističe važnu ulogu obitelji u očuvanju kulturnog identiteta, tradicija, etike i sustava vrijednosti društva i naglašava da upoznavanje djece s kulturom, vrijednostima i normama društva započinje u obitelji.

Poticati obrazovnu mobilnost

Rezolucija podržava mobilnost mladih i nastavnika te sve oblike suradnje između škola i sveučilišta, primjerice, zajedničke obrazovne platforme, zajedničke studijske programe i projekte kao sredstva za poticanje razumijevanja i vrednovanja kulturne raznolikosti, kao i program Erasmus+.

Države članice potiču se da razviju kvalitetne programe osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kojima se promiče raznolikost, osnažuju nastavnici, mladi i radnici u zajednici, kao i savjetodavne službe u školama te neformalnom obrazovanju, u cilju iskorijenjivanja svih oblika diskriminacije i rasizma, uključujući vršnjačko nasilje i nasilje na internetu.

Parlament naglašava ulogu novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i interneta kao sredstva za promicanje međukulturnog dijaloga. Promiče korištenje društvenih medija u cilju podizanja razine osviještenosti građana o zajedničkim temeljnim vrijednostima i načelima Europske unije i naglašava da je medijska pismenost važna na svim razinama obrazovanja kao sredstvo za promicanje međukulturnog dijaloga među mladima.

Ključna uloga nevladinih organizacija

Parlament prepoznaje ključnu ulogu koju nevladine organizacije, kulturne mreže i platforme imaju u razvoju međukulturnog dijaloga i jačanju socijalne kohezije i uključenosti, ističući da im u tome treba pružiti potporu.

Potvrđuje da je u rješavanju pitanja međukulturnog dijaloga i obrazovanja važno uzeti u obzir i rodnu perspektivu te potrebe osoba koje su žrtve različitih oblika diskriminacije, uključujući osobe s invaliditetom, pripadnike LGBTI zajednice i osobe iz marginaliziranih zajednica.

Uključivanje marginaliziranih zajednica

Rezolucija poziva države članice da uključe marginalizirane zajednice, migrante, izbjeglice, zajednice domaćine te vjerske i sekularne zajednice u procese društvene uključenosti koji se temelje na poštovanju i osnaživanju te kojima se u svim situacijama jamči njihovo sudjelovanje u građanskom i kulturnom životu na human i održiv način pun poštovanja, posebno u kriznim situacijama.

Preporučuje EU-u da surađuje s drugim akterima kako bi se djeci izbjeglicama omogućio pristup učenju i školovanju, da nastavi podržavati programe za pristup obrazovanju u humanitarnim krizama te da zajamči integraciju studenata migranata u Europi.

Suzbijanje gospodarske i socijalne nejednakosti

Parlament isto tako poziva Komisiju i države članice da osmisle i provedu učinkovita rješenja za borbu protiv gospodarskih i socijalnih nejednakosti i uzroka isključenosti, kao i svih vrsta diskriminacije i ekstremizma.

Poziva također na jačanje suradnje s drugim europskim i međunarodnim organizacijama kao što su UN i agencije povezane s UN-om, posebno UNESCO, UNICEF i UNHCR.

Preporuča im i da maksimalno iskoriste financijske instrumente, programe i inicijative EU-a, kao što su programi Erasmus+, Europa za građane, Kreativna Europa i Obzor 2020., Europska politika susjedstva i instrumenti za vanjske odnose te tijela kao što je Agencija Europske unije za temeljna prava, u cilju promicanja i podržavanja međukulturnog dijaloga i kulturne raznolikosti unutar Europe i s njezinim susjednim državama i drugim regijama svijeta.