Europski Zid plača – Berlinski Zid učinio je jedan europski grad velikim logorom u 20. stoljeću

Na današnji dan navršava se 25 godina od rušenja Berlinskog Zida – zastrašujućeg mjesta zločina komunizma i jednog od vrhunaca perverzije i neljudskosti tog totalitarnog sustava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Berlinski Zid je mjesto velikog zločina nad nevinim civilima glavnog njemačkog grada. Ostaje kao trajan spomenik na ludilo jednog sustava koji je opijen pobjedom nad jednim ‘bratskim’ totalitarnim sustavom, nacističkim, izgradio sam sebi spomenik sramote i neljudskosti.

Politička situacija u Njemačkoj i Berlinu nakon 2. svjetskog rata i uzroci nastajanja Zida

Nakon završetka 2. Svjetskog rata i poraza Njemačke savezništvo zapadnih sila i SSSR-a više nije bilo tako čvrsto. Trebalo je sada naplatiti rezultate tog savezništva, te se strateški i politički pozicionirati oko tzv. „centra svijeta“ – zamišljene linije koja spaja baltičke države sa južnim Mediteranom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poražena njemačka država izmučena ratnim stradanjima i nacističkim ludilom postala je predmetom trgovanja pobjednika. Tako je u Potsdamu dogovoreno da će Njemačka biti podijeljena na 4 okupacijske zone: francusku, britansku, američku i sovjetsku.

Berlin, njemački glavni grad i centar njemačkog militarizma u vrijeme nacističke strahovlade i terora, bio je također bio podijeljen na 4 okupacijske zone.

1948 g. tri zapadne okupacijske sile odlučuju spojiti 3 zapadne zone u jednu – Zapadni Berlin, a uskoro su proglašene i dvije njemačke države: Zapadna njemačka i Istočna Njemačka, pod kontrolom Staljina i domaćih komunista. Baš kao i sam glavni grad.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U to vrijeme su Sovjeti došli u sukob sa Zapadom oko pitanja Njemačke i Berline, te je nastao pravi mali hladni rat. Sukob je rastao jer su Sovjeti i SAD različito gledali na buduću ulogu Njemačke; SAD su težile obnovi, dok su Sovjeti željeli gospodarski oslabiti Njemačku kako ne bi bila sposobna za nove ratove.

Zbog nezadovoljstva, počeli su prebjezi iz Istočnog u Zapadni dio Njemačke.

Kako je nastao strašni Berlinski Zid

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U namjeri da spriječi prebjege, okupacijske vlasti su zajedno sa domaćim komunističkim izdajnicima odlučile zatvoriti granicu, te je 1961 godine podignuta velika žičana ograda. Tu su bila i stražarska mjesta sa vojnicima koji su pucali na prebjege.

U toj prvoj fazi je bilo najviše prebjega: bilo kopanjem tunela, bilo skakanjem preko ograde iz prozora obližnjih zgrada.

U slijedeće četiri godine ograda je povećana i učvršćena, ali ni to nije zadovoljilo poremećene umove komunista, pa je 1965 g. počela gradnja Zida koji je jedan cijeli grad učinio velikim logorom.

Slijedeća faza je trajala do 1975 g., a nakon toga je nastala posljednja i najstrašnija faza Berlinskog Zida.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sagrađen je od 45 000 odvojenih sekcija pojačanog betona. Svaka je visoka 3,6 metara, a široka 1,2 metara. Na vrhu Zida nalazila se glatka cijev kako bi ga bilo što teže prijeći. Pojačan je mrežastom ogradom, signalnom ogradom, žičanom ogradom, psima i sa više od 116 tornjeva i 20 bunkera, prokopani su mnogobrojni kanali i korita.

43 kilometara Zida prolazilo je kroz grad, a ostatak oko Zapadnog Berlina. Ukupno je bio dugačak 156 kilometara.

Nevjerojatni načini na koje su Berlinčani pokušavali pobjeći iz pakla komunizma

Ljudi su bježali na razne načine. Tako su kopali duge tunele ili vozili sportski auto u punoj brzini kroz osnovnu ogradu. Nakon toga postavljena je metalna šipka. No četvero ljudi prošlo je i tu prepreku tako što su napravili oslabljeni krov i vjetrobran koji su se u dodiru sa šipkom odvojili. Zbog toga napravljene su cik-cak ceste ispred kontrolnih točaka.

1979. godine dvije obitelji pobjegle su tako što su napravile balon od odjeće od najlona, te su kada su skupili dovoljno sve sašili u balon. Uz pomoć vjetra i noći, uspješno su sletjeli u zapadni dio grada, no trebalo im je nekoliko sati da prijeđu. Nakon toga bilo je strogo kontrolirana kupnja lagane odjeće.

Tunele su većinom kopali studenti ali su ih koristili mnogi drugi. Prvi uspješni tunel bio je iskopan na groblju. Ljudi dolazili sa cvijećem i u žalosti, a zatim bi jednostavno nestali. Tunel je nađen kad je jedna žena slučajno upala u njega, a gore joj je ostalo dijete u kolicima. Tada je, naravno, zatvoren.

Prebjezi i nevine žrtve Zida

Između 1961. I 1989. u Zapadni Berlin je uspjelo pobjeći 5075 osoba. Zanimljivo je da je od tog broja bilo 574 pripadnika komunističke vojske, upravo onih koji su trebali spriječiti prijelaze građana u slobodni Berlin.

Komunističke vlasti su vješto krile ove podatke sustavno propagandom obmanjujući vlastiti narod i uvjeravajući ga da je Zid „bedem antifašizma“ i zaštita od „zapadnih kapitalista i buržoazije“.
Slične poruke i zlouporabe termina ‘antifašizma’ mogu se i danas čuti iz usta bivših komunističkih vlastodržaca i njihovih političkih nasljednika, i to u gotovo u svim post-komunističkim zemljama Europe.

Propaganda je naime jedno od glavnih oružja svih totalitarnih sustava, a osobito komunizma.
O žrtvama Zida ni danas nema suglasnosti zbog različitih istraživačkih metoda, a broj se procjenjuje od 136 do 245 žrtava. Prva je žrtva bila Ida Siekmann , koja je skočila s prozora u i smrtno stradala. Posljednja žrtva pri prijelazu Zida bio je Cris Guefroy 6. veljače 1989 godine, a 8. ožujka iste godine život je izgubio  Winfried Freudenberg, kad mu se pokvario balon kojim je htio preletjeti Zid.

Zbog „bijega iz komunističke i antifašističke Republike“ na sudovima je odgovaralo 75 tisuća osoba, što se kažnjavalo s osam godina zatvora, a tko je pomagao mogao je računati s doživotnim zatvorom.

Pijetet prema žrtvama

Strah je bio temeljni osjećaj života građana velikog grada logora 20. Stoljeća – Istočnog Berlina.

Zbog toga se sa pijetetom sjetimo ovih dana hrabrih Berlinčana koji su izgubili živote u pokušaju prelaska u slobodu, kao i desetina tisuća onih koji su bili mučeni i zatvarani po strašnim komunističkim zatvorima diljem Istočne Njemačke pod optužbama da su pokušajima bijega postali ‘neprijatelji antifašizma i komunizma’.

A samo su htjeli vidjeti svoje najmilije s druge strane Zida ili jednostavno – udahnuti slobodno zrak.Ne ponovilo se nikada.

Kratka i izvrsna video animacija funkcioniranja Berlinskog Zida.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.