Prijevremeni parlamentarni izbori u Grčkoj u nedjelju bit će tijesni, predviđaju rezultati četiriju anketa objavljeni u četvrtak, a nijedna ne predviđa jasna pobjednika.
Grčka će 20. rujna drugi pu ove godine birati parlament, odnosno treći put na birališta pošto su u srpnju birači referendumom odbacili novi plan reforma u zamjenu za nastavak financijske pomoći Europske unije i međunarodnih novčarskih ustanova.
Prema svim anketama stranka ljevice Siriza bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa i konzervativna Nova Demokracija Vangelisa Meimarakisa bit će rame uz rame po izbornim rezultatima. Međutim, nijedna od tih stranaka neće dobiti 38 posto glasova potrebnih za većinu u parlamentu od 300 zastupničkih mjesta, govore nadalje rezultati.
S obzirom da Grčka treba podmirivati svoje obveze prema programu zajma od 86 milijarda eura, Europska unija i vodeće europske prijestolnice priželjkuju da izbori završe stvaranjem široke koalicije.
Ali Siriza i Nova demokracija, iako se obje obvezuju poštovati uvjete otplate zajmova, razilaze se u ključnim pitanjima reforma kao što su liberalizacija tržišta rada, kolektivni ugovori i migrantska krize koja snažno pogađa Grčku.
Agencija Pulse daje objema strankama 28 posto, agencija Kapa 29 Sirizi, a Novoj demokraciji 28 posto, te Alco objema oko 25 i Metron objema oko 31 posto.
Nijedna anketa ne predviđa znatniji broj glasova drugim strankama. Krajnje desničarska Zlatna zora, čiji su neki vođe u zatvoru, mogla bi dobiti oko 8 posto, prema svim anketama.
Komunistička KKE, zatim PASOK (socijalisti) i centar To Potami dobili bi znatno manje, ali bi ušli u parlament.
Najveća je nepoznanica što će učiniti neodlučni birači, a upravo su oni prevagnuli u siječnju kada je Siriza pobijedila. No birači su se razočarali u Ciprasu jer nije uspio osloboditi zemlju europskih okova stroge štednje.
“Cipras ima dio neodlučnih birača na koje Siriza može računati, no pravo je pitanje što će oni učiniti u nedjelju”, kaže politički analitičar John Loulis.
