Na kraju drugog tromjesečja javni dug Hrvatske iznosio je, prema izvješću Eurostata, 287,25 milijardi kuna, ili 81,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 12,8 milijardi ili 4,5 postotnih bodova manje nego u prvom tromjesečju.
Po padu javnog duga na kvartalnoj razini, Hrvatska se, navodi europski statistički ured u izvješću objavljenom u utorak, našla na vodećem mjestu među svim članicama Europske unije (EU).
Slijede Slovačka, s padom udjela duga u BDP-u na kvartalnoj razini za 1,6 postotnih bodova, a potom Malta, s padom za 1,4 postotna boda.
U odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, hrvatski javni dug bio je nominalno veći za 1,6 milijardi kuna, dok je njegov udjel u BDP-u pao za 2,2 postotna boda.
Pad udjela javnog duga u BDP-u zahvaljuje se rastu hrvatskog gospodarstva u prvoj polovici godine za gotovo 2,7 posto na godišnjoj razini, nakon lanjskog rasta za 3 posto.
Takav pad javnog duga je očekivan, s obzirom na dinamiku vladinog zaduženja i refinanciranja starih obveza, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci.
Naime, u prvom tromjesečju javni je dug porastao na 300 milijardi kuna jer je u ožujku država izdala obveznicu na inozemnom tržištu od 1,25 milijardi eura kako bi refinancirala obveznicu od 1,5 milijardi dolara, koja je na naplatu dospjela u travnju.
Očekuje se daljnji pad duga
“Smanjenje javnog duga posljedica je trenutno povoljne situacije, prije svega relativno dinamičnog gospodarskog rasta, uz istovremeno niske kamatne stope, odnosno povoljne uvjete refinanciranja i zaduživanja države”, kaže Šantić.
Osvrnuvši se na najavljeno predstavljanje strategije o pristupanju Hrvatske eurozoni, Šantić kaže da je upravo visina javnog duga najznačajnija barijera za zadovoljavanje maastrichtskih kriterija te ocjenjuje da će stoga biti izuzetno zanimljivo pratiti kako će se javni dug kretati u budućnosti.
“Ako želimo zadovoljiti te kriterije, javni dug može i dalje biti iznad 60 posto BDP-a, no mora imati tendenciju održivog smanjenja. Stoga možemo reći da će proces pristupanja eurozoni sigurno doprinijeti i većoj fiskalnoj disciplini u nadolazećim godinama”, kaže Šantić.
Ipak, ističe da postoje i rizici za domaće javne financije, a kao najznačajniji izdvaja mirovinski i zdravstveni sustav, koji bi se, pod teretom negativnih demografskih trendova, mogli suočiti s dodatnim rizicima u idućem razdoblju.
Kaže, također, da se postavlja pitanje što ako u razdoblju do ulaska u eurozonu Hrvatska ponovno zapadne u negativni gospodarski ciklus.
“Postavlja se pitanje postoji li dovoljno prostora u javnim financijama da se izbjegne scenarij iz 2009. godine, kada je zabilježen snažan rast proračunskog manjka i eksplozija javnog duga”, kaže Šantić.
Šantić očekuje daljnje smanjenje udjela javnog duga do kraja ove godine jer bi se proračunski manjak mogao zadržati na niskim lanjskim razinama od oko 1 posto.
“Zbog toga do kraja godine očekujem smanjivanje udjela javnog duga na otprilike 80 posto BDP-a”, zaključuje Šantić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
