Inicijativa tri mora ima podršku SAD-a: Cilj povećati neovisnost o ruskim isporukama plina

Godine 2015. Poljska i Hrvatska osnovale su udruženje dvanaest članica EU-a na potezu između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora.

Inicijativa tri mora uključuje Bugarsku, Estoniju, Hrvatsku, Letoniju, Litvu, Austriju, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Češku i Mađarsku. Cilj je privući pažnju i podići svijest unutar EU-a o političkim interesima ovih država kako bi došlo do razvoja njihove relativno slabe infrastrukture. Jer potencijal koji imaju ove zemlje je velik.

Iako zemlje Inicijative tri mora pokrivaju 28 posto područja EU-a a na njih otpada 22 posto stanovnika EU-a, one generiraju samo deset posto europskog bruto domaćeg proizvoda. S druge strane, imale su najveći ekonomski rast u EU prije korona-krize: do 3,5 posto, što je znatno iznad EU-prosjeka od 2,1 posto.

Proširivanje Inicijative na Grčku i Cipar?

Bugarski predsjednik Rumen Radev očekuje da će se Grčka ili Cipar prije ili kasnije pridružiti Inicijativi tri mora. Rekao je to na održanom summitu u Talinu u ponedjeljak.

Istodobno je od svog estonskog kolege Kerstija Kaljulaida preuzeo predsjedništvo Tri mora. Inicijativa, koja se fokusira na proširenje infrastrukture, trenutno uključuje dvanaest zemalja EU-a.

> Plenković u posljednji trenutak otišao na summit Inicijative tri mora

Radev je naglasio da “Inicijativa tri mora” mora “iscrpiti mogućnosti unutar i izvan EU-a” kada je riječ o suradnji. Dvije južnoeuropske zemlje Grčku i Cipar imenovao je “našim prirodnim partnerima”. Sljedeći vrh inicijative trebao bi se održati u Sofiji sljedeće godine, prenosi austrijski puls24.

Izvorni inicijator suradnje, poljski predsjednik Andrzej Duda, bio je rezerviran uz pristupanje inicijative zemljama koje nisu članice EU-a u regiji. Umjesto toga, rekao je u Talinu, “moraju se uspostaviti drugi oblici suradnje”.

Američki interes: Utjecaj u Europi

Podršku Inicijativi daje i SAD, koje je na tiskovnoj konferenciji predstavljao zamjenik državnog tajnika u Ministarstvu energetike Mark Menezes, zalaže se za takvu suradnju.

“Ove bi zemlje mogle imati koristi od resursa i instrumenata (inicijative)”, rekao je Menezes, koji je također dao primjere iz Crne Gore, Albanije i Republike Moldavije..

U veljači 2020. američki državni tajnik Mike Pompeo najavio je uplatu u iznosu od milijardu dolara u zajednički fond Inicijative tri mora.

Podržavaju izgradnju plinovoda između sjeverne i južne Europe, što bi zemlje učinilo manje ovisnima o ruskim isporukama plina.

Tu priliku vidi i SAD koji svojom inicijativom “Clean 5G Network Security” žele suzbiti kineski utjecaj na mreže podataka. To je bio jedan od ciljeva putovanja Mikea Pompea kroz istočnu i srednju Europu u kolovozu ove godine.

“Okreće se list protiv Komunističke partije Kine i njenih pokušaja da umanji slobode svih nas”, rekao je Pompeo početkom listopada 2020. godine kada je potpisao sporazum s EU-om i Slovenijom kao državom članicom Inicijative tri mora koji se odnosi na zabranu rada kineskom proizvođaču tehnologije Huawei.

Dr. Kamil Zajączkowski, direktor “Europskog centra” na Sveučilištu u Varšavi, izjavio je da SAD koristi Inicijativu tri mora kako bi ostvario svoje gospodarske interese u regiji.

“Kada je došlo do inicijative, Kina nije igrala tako veliku ulogu a države članice su jednostavno željele unaprijediti zajedničke projekte. A onda je SAD otkrio da bi inicijativa mogla postati instrument u borbi protiv napredovanja Kine u ovom dijelu Europe”, rekao je Zajączkowski za DW. Trenutno u istočnoj i srednjoj Europi distanciranje od Kine raste. “Korona-kriza pokazuje koliko je rizično preseliti proizvodnju u Aziju i koliko su lanci opskrbe postali nestabilni”, naglašava Zajaczkowski.

Ali ne vidi samo SAD potencijal Inicijative tri mora. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump prisustvovao samitu članica Inicijative u Varšavi i pridružio se kritikama Poljske u vezi s projektom Sjeverni tok 2, godinu dana kasnije je i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas prisustvovao samitu u Bukureštu pa čak i podnio zahtjev za članstvo Njemačke u ovoj skupini.

U rezoluciji se plinovodi Sjeverni tok 2 i Turski tok kritiziraju kao “potkopavanje europske energetske sigurnosti”. Hvale se drugi projekti poput terminala za ukapljeni zemni plin (LNG).

SAD u tome vidi nove mogućnosti za prodaju svog plina. Kad je prvi američki tanker stigao na terminal za ukapljeni zemni plin u Swinoujscieu u Poljskoj 2019. godine, poljski predsjednik Andrzej Duda govorio je o “povijesnom trenutku”. Američki plin, koji se u Poljskoj prodaje po nižim cijenama od ruskog, veliki je simbol neovisnosti zemalja članica EU-a od Rusije. SAD je sada uključen u nekoliko drugih energetskih projekata u regiji. Na primjer, u Rumunjskoj želi izgraditi nuklearne elektrane za osam milijardi dolara ili modernizirati postojeću staru nuklearku, piše DW.

Unatoč zajedničkim projektima, države članice Inicijative tri mora politički su podijeljene.

“Političke pozicije, posebno prema Rusiji, vrlo su različite”, naglašava stručnjak Kamil Zajączkowski. Kao rezultat toga, pokazalo se nemogućim da one jednim glasom nastupe prema ostatku EU-a. Zajednički ekonomski projekti jedina su šansa za suradnju – i ostaju “atraktivan instrument” SAD-a za ostvarenje njegovog utjecaja u Europi.

Plenković u posljednji trenutak odlučio sudjelovati

Uz šefove država članica Inicijative tri mora, na virtualnom sastanku najviše razine sudjelovali su i njemački savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier, američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo i potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager.

Inicijativu tri mora –  Baltičko, Jadransko i Crno more – pokrenuo je poljski predsjednik Duda u suradnji s Kolindom Grabar-Kitarović 2015. godine. Glavni cilj inicijative je proširiti energetsku, prometnu i podatkovnu povezanost između država članica. Inicijativu u velikoj mjeri financiraju SAD, koje se nadaju da će uravnotežiti europsku ovisnost o ruskom plinu.

Podsjetimo, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u ponedjeljak na virtualnom sastanku na vrhu Inicijative tri mora, kojem je formalni domaćin Estonija. Iako je u posljednji čas sramežljivo navedeno kako će Hrvatsku predstavljati ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman, nakon napada predsjednika Zorana Milanovića na Inicijativu, tri dana prije summita odlučeno je da će na sastanku sudjelovati premijer.

Plenković je na summitu podsjetio da je Hrvatska suosnivačica Inicijative tri mora te naglasio naglasio važnim jačanje suradnje zemalja u području Jadrana, Baltika i Crnog kako bi se ubrzao gospodarski oporavak te potaknuli razvojni projekti u prometu, energetici i digitalizaciji.