Izbori za EU parlament održavaju se u Hrvatskoj u nedjelju 9. lipnja, a u Nizozemskoj su održani već u četvrtak. Različiti termini izbora rezultat su uvažavanja nacionalnih posebnosti, ali neki stručnjaci to smatraju pravno upitnim.
Pravni sustav Europske unije, uključujući i izborni, krajnje je složen i nepregledan ne samo zbog jedinstvene raspodjele nadležnosti i modela federalizma, nego i zbog različitih tradicija i ustavno-pravnih specifičnosti.
I kad je riječ o izborima za Europski parlament, koji je jedino izravno birano nadnacionalno tijelo u svijetu, pravila uzimaju u obzir nacionalne posebnosti.
Izbori se održavaju od 6. do 9. lipnja. Dok se u većini članica, uključujući i Hrvatsku, glasuje 9. lipnja, neke zemlje u skladu s vlastitom tradicijom odabrale su drugi dan u tjednu.
EU izbori uz niz nacionalnih posebnosti
Prvi su birali Nizozemci, u četvrtak 6. lipnja. Mogućnost izbora još prije njih imali su Estonci, od 3. lipnja, ali samo putem interneta, ali i Finci, u okviru takozvanog “ranog glasovanja”.
>Europski izbori: DIP zaprimio 25 lista, evo kakve su poruke poslane
Neki stručnjaci za ustavno pravo smatraju to pravilo upitnim, jer se rezultati saznaju prije nego što su drugdje održani izbori. Primjerice, rezultati iz Nizozemske mogu, s obzirom na neke kriterije, utjecati na izbornu odluku birača u Hrvatskoj.
Time se otvara i pitanje smisla izborne šutnje, koja vrijedi u pojedinačnim članicama vezano za izbore u njima, dok određena pravila glede objave rezultata vrijede za čitavu Europsku uniju.
Finska je svojim građanima omogućila takozvano “rano glasovanje” i to od 29. svibnja do 4. lipnja. Time se nastoji olakšati glasovanje građanima u zabitim krajevima i općenito motivirati birače na veću izlaznost. Tu je mogućnost iskoristilo čak 25,2 posto žitelja Finske.
Finland, European Parliament election:
Early voting has ended with the highest early turnout in decades in Finnish European Parliament elections.
Tekst se nastavlja ispod oglasaOver a quarter of eligible voters in Finland, preliminarily 25.2%, cast their vote early. Previous record was 21.2% in 2019.… pic.twitter.com/MXXY1Tduju
— Europe Elects (@EuropeElects) June 4, 2024
Nizozemska ima jedinstvena pravila
Nizozemska je odabrala četvrtak kao izborni dan jer je najbliži srijedi, kada se u toj zemlji tradicionalno održavaju izbori.
Nizozemci su odavno isključili mogućnost održavanja izbora petkom, subotom i nedjeljom želeći time omogućiti blagdanski mir kršćanima, židovima i muslimanima. Glasovanje ponedjeljkom također je isključeno jer bi se birači u tom slučaju nedjeljom morali pripremati za izbore. Ta su načela nacionalnih izbora primijenjena i u određivanju datuma izlaska na izbore za Europski parlament u Nizozemskoj.
U Irskoj se izbori održavaju u petak, kao i u Češkoj, gdje se bira dva dana. U subotu biraju glasači u Latviji, Slovačkoj, Malti i Italiji. Talijani kao i Česi imaju razdoblje od dva dana za izbore. U Italiji su to subota i nedjelja.
>Pred nama su izbori za Europski parlament: Evo nekih detalja
Nacionalne odredbe posebno su vidljive – i posebno složene – na primjeru teritorijalne raspršenosti Europske unije kao posljedice kolonijalne prošlosti nekih članica.
Biračka mjesta po cijelome svijetu
U stvarnosti, izborne jedinice za Europski parlament nalaze se na svim kontinentima. Zastupnike u Europskom parlamentu biraju primjerice stanovnici španjolskih eksklava Ceute i Melille u Africi, Francuske Gvajane u Južnoj Americi, Saint-Pierrea i Miquelona u Sjevernoj Americi, Saint Eustatiusa u Srednjoj Americi, Francuske Polinezije u Oceaniji.
Uzgred, članica Europske unije Cipar zemljopisno se nalazi u Aziji.
Na izborima za Europski parlament sudjeluju autonomna i posebna carinska područja izvan Europe. No i u tom pogledu odredbe su različite. Primjerice u izborima sudjeluju sva francuska prekomorska područja.
U slučaju Nizozemske pak biraju samo stanovnici prekomorskih područja koja imaju status nizozemskih općina, iako su sva službeno dio Nizozemske. Grenland i Farski (Ferojski, Farski) otoci pripadaju Danskoj, ali ne sudjeluju u europskim izborima.
Turska Republika Sjeverni Cipar međunarodno pravno pripada Republici Cipru i time čini izborno područje Europske unije. Međutim, budući Republika Cipar nema kontrolu nad tim dijelom otoka, izbori za Europski parlament ondje se ne mogu provesti. Žitelji Sjevernog Cipra zato imaju mogućnost birati na biračkim mjestima u Južnom Cipru.
Jedinstvene odredbe u EU, uz mnoštvo posebnosti
Sve te činjenice uzete su u obzir pri određivanju pravila za izbor Europskog parlamenta.
Vijeće Europske unije, uz odobrenje Europskog parlamenta, donijelo je jedinstvene odredbe o izbornom sustavu. No one su jedinstvene samo glede općih pravila, a pojedinosti su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima.
>Izbori za EU parlament sve bliže: Evo kako rad europskih institucija utječe na sve nas
Primjerice, od članice do članice razlikuju se odredbe o biračkom pravu glede starosne dobi, o izbornim jedinicama, preferencijalnim glasovima, izbornom pragu, raspodjeli mandata prema broju glasova i mogućnosti dopisnog glasovanja.
U većini članica aktivno i pasivno biračko pravo ostvaruje se kao i u Hrvatskoj s 18 godina. Međutim, u Austriji, Njemačkoj i Malti na izbore se može izići već sa 16 godina, u Grčkoj sa 17. U mnogim članicama pravo biti biran ostvaruje se tek s navršenom 21 godinom, u Rumunjskoj s 23, a u Grčkoj i Italiji tek s navršenih 25 godina.
Različita pravila o preferencijalnom glasovanju, izbornom pragu…
Hrvatska je među članicama u kojoj je moguće i preferencijalno glasovanje, dok otprilike u trećini članica ta mogućnost ne postoji.
Različite su i odredbe glede izbornog praga. U Hrvatskoj je on 5 posto, kao i u većini drugih zemalja. U nekima je 3, u drugima 4 posto, na Cipru 1,8 posto, u Nizozemskoj se utvrđuje po posebnom ključu, dok u 11 članica izborni prag nije predviđen.
Većina članica ima jednu izbornu jedinicu. Izuzetak su Belgija, koja je podijeljena na tri izborne jedinice, Italija s pet, Njemačka sa 16 i Poljska s 13 izbornih jedinica.
Različite su odredbe i kad je riječ o odnosu glasova i mandata. U većini članica vrijedi D’Hondtovo načelo kao u Hrvatskoj.
Različite su i izborne obveze i mogućnosti u EU
U Belgiji, Bugarskoj, Cipru i Grčkoj, Luksemburgu građani su obvezni izići na izbore, međutim, to se pravilo u stvarnosti očito različito primjenjuje.
>U ime obitelji: Preporuka za glasovanje na izborima za Europski parlament
Nešto više od polovice članica ima mogućnost dopisnog glasovanja, Belgija, Francuska i Nizozemska omogućuju i glasovanje uz punomoć, a u Estoniji je moguće glasovanje putem interneta.
Vijeće Europske unije donijelo je 2018. izmjene izbornih pravila. Između ostaloga, uvodi se obveza izbornog praga u zemljama koje imaju više od 35 zastupnika kao i mehanizmi koji sprječavaju izlazak na izbore u više zemalja. Europski parlament potvrdio je ta pravila, ali ih je samo dio zemalja ratificirao prije izbora 2019. godine. Stoga su ti izbori održani sukladno starijim odredbama.
Europski parlament prihvatio je osim toga u svibnju 2022. pravilo o pripuštanju transnacionalnih biračkih lista. Međutim, ta odredba podliježe jednoglasnom odlučivanju država članica koje su je odbile prihvatiti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
