Što se promijenilo u Švedskoj od kada je lani Židovska zajednica Malmöa, vjerska i kulturna organizacija osnovana 1871., poslala je dopis gradskoj upravi? Podnesak je imao zanimljiv naslov: “Akcijski plan za nastavak preživljavanja židovske zajednice Malmö”.
Malmö, treći najveći grad u Švedskoj, postao je poznat po svom antisemitizmu. Stoga ne bi trebalo čuditi da se mnogi tamošnji Židovi ne osjećaju sigurno u tom gradu. Ako se antisemitizam još više problematizira, nije jasno imaju li vladajući socijaldemokrati stvarno političku ili moralnu volju da se tome suprotstave.
Bivši gradonačelnik Malmöa, Ilmar Reepalu, nekoliko je puta optuživan za izražavanje antisemitskih osjećaja. Ostali vodeći socijaldemokratski političari, poput Adriana Kabe, također su u prošlosti širili antisemitske teorije zavjere. Lani, kada je Socijaldemokratska liga mladih u Malmöu prosvjedovala na Međunarodni dan radnika, 1. svibnja, zapjevali su o “rušenju cionizma”, piše Gatestone Intistute
Ono što razlikuje sve ove skandale jest to što nitko nije morao platiti političku cijenu za antisemitizam. Do sada je očito bilo prihvatljivo izražavati antisemitske stavove kao socijaldemokratski političar u Malmöu. Iako je stranka javno rekla da žali zbog incidenata, zbog njih još nitko nije morao podnijeti ostavku.
Koalicijski partneri socijaldemokrata u Malmöu, liberali, također su imali problema u vezi s antisemitizmom i njegovom normalizacijom u javnom životu Malmöa. U kolovozu 2018. pojavljuju se izvještaji da je jedan od tamošnjih liberalnih političara Muhammad Khorshid, koji je u prošlosti davao antisemitske izjave, nakon objave morao napustiti svoje političke zadatke. U lipnju 2019. godine, vijest Samnytt prenosila je da je, unatoč odustajanju od svojih položaja, Khorshid imao sastanak s liderom liberala u Malmöu, zamjenikom gradonačelnika Rokom Kursarom u Gradskoj vijećnici, a sliku sastanka objavio je na Facebooku. Tema sastanka bila je integracija migranata, javna sigurnost i budućnost Malmöa. Pristup vodećim političarima nakon što nisu bili prisiljeni na ostavku činio se još jednim signalom da se može otvoreno izraziti antisemitska stajališta i nastaviti dobre odnose s vladajućim strankama u Malmöu.
U svibnju je Židovska zajednica Malmöa, vjerska i kulturna organizacija osnovana 1871. godine, poslala dopis gradskoj upravi. U podnesku, pod nazivom “Akcijski plan za nastavak preživljavanja židovske zajednice Malmö”, stoji: “Židovska će zajednica nestati u vrlo skoroj budućnosti ako se ne učini ništa drastično. Malmö je već ‘no-go zona’ za Židove širom svijeta. Kad se Malmö spominje u medijima širom svijeta, to je previše često povezano sa riječi antisemitizam. Google potraga i riječ ‘antisemitizam u Malmöu’ daje 215.000 rezultata. Trenutni napori nisu dovoljni. Godinu 2021. židovska će zajednica proslaviti 150. godinu starosti. Mi, kao zajednica, smo dio Malmöa od 19. stoljeća, ali sada nestajemo. Vidimo da naši članovi odlaze iz Malmöa. Antisemitizam u Malmöu očito igra ključnu ulogu kada naši mladi, a sada i njihovi roditelji, napuste grad u kojem su odrasli.”
Prema memorandumu, broj aktivnih članova Židovske zajednice Malmö starijih od 18 godina smanjio se sa 842 osobe u 1999. godini na 387 ljudi u 2019. godini (54% smanjenje), a predviđa se da će se smanjiti na samo 158 osoba do 2029. godine.
U lipnju 2019. poslovni direktori Dan Olofsson i Lennart Blecher obvezali su se da će dati židovskoj zajednici Malmö 40 milijuna švedskih kruna (4,16 milijuna dolara) tijekom razdoblja od 10 godina kako bi potaknuli socijaldemokrate da učine više u borbi protiv antisemitizma. Međutim, potpora Olofssona i Blechera dovela je do javnog sukoba u kojem je Olofsson tvrdio da su napori socijaldemokrata protiv antisemitizma bili neznatni. U komentaru novinama Kvällsposten napisao je: “Ne vjerujem da socijaldemokrati to rade zato što su antisemiti, nego zato što daju prednost glasovima drugih izbornih skupina. Pasivnost prema Židovima postaje bonus bod kod ostalih birača.”
“Ostale izborne skupine” na koje se Olofsson referirao izgledale su kao muslimanski migranti s podrijetlom aa Bliskog istoka. U istraživanju stavova iz 2010. godine provedenom među švedskim srednjoškolcima, pokazalo se da je 18% svih srednjoškolaca imalo negativan stav prema Židovima. Među srednjoškolcima koji se identificiraju kao muslimani, 55% ima negativan stav prema Židovima.“
U tim okolnostima, kad židovsko stanovništvo Malmöa nestaje i kritizira se pasivnost socijaldemokrata, švedska vlada odlučila je Malmöu učiniti grad domaćinom konferencije protiv antisemitizma i spomena na holokaust. U isto vrijeme, i vladajući političari Malmöa žele da se u Malmöu otvori Nacionalni muzej holokausta. Sjećanje na holokaust znači sjećanje na žrtve. To ne bi trebala biti kamuflaža vladajućih (socijaldemokratskih op.) političara Malmöa u kojima skidaju krivnju koju nose zbog stavljanja Židova Malmöa u tešku situaciju u kojoj se sada nalaze.
Nima Gholam Ali Pour, politički savjetnik Švedskih demokrata
Tekst se nastavlja ispod oglasa
