Prije točno 91 godinu u gradu Granthamu u Velikoj Britaniji rodila se Margaret Thatcher. Diplomirana kemičarka s Oxforda koja će ostati zapamćena kao jedna od najutjecajnijih žena u britanskoj, europskoj pa i svjetskoj politici.
Desetak godina nakon što je diplomirala na spomenutom prestižnom sveučilištu postala je zastupnica u Donjem domu britanskog parlamenta. U Donjem domu će uz poneke prekide djelovati od 1959. do 1992. godine. Tijekom toga razdoblja bila je i ministrica obrazovanja i znanosti od 1970. do 1974. godine, ali i premijerka u tri mandata od 1979. godine. Time je postala prva žena na čelu neke vlade u Europi. Važno je spomenuti da je još od 1975. godine bila na čelu Konzervativne stranke.
Dok je bila premijerka uz Veliku Britaniju se veže nekoliko zanimljivih događaja i procesa čiji je protagonist svakako bila i Margaret Thatcher. U prvom redu možemo spomenuti ratni sukob s Argentinom oko Falklandskih otoka tijekom 1982. godine. Otočje koje je otkriveno krajem 16. stoljeća je, ni krivo ni dužno, došlo u centar europskih i svjetskih medija tijekom proljeća 1982. godine. Sve je počelo nakon neuspjelih pregovora oko prijenosa suvereniteta čiji su glavni akteri bili Argentina i Velika Britanija. Nakon toga je argentinska vojska stupila na otočje koje je udaljeno od argentinske obale oko 500 kilometara, a britanska vojska od 6000 vojnika je krenula na dalek put od oko 13 000 kilometara. Britanska vojska je tijekom nekoliko borbi porazila argentinsku nakon čega je dodatno učvršćen položaj premijerke Thatcher u zemlji i svijetu.
Prije, tijekom i nakon kratkotrajnog rata s Argentinom, Thatcher je vodila i mnogobrojne sukobe u ekonomiji i vanjskoj politici. Provodila je smanjivanje uloge države u ekonomiji, to jest nastojala je omogućiti privatiziranje industrije za razliku od nekadašnjih vlada na čelu kojih je bila Laburistička stranka. Uz takvu politiku svakako možemo povezati i suzbijanje uloge i važnosti mnogobrojnih sindikata.
Opisano djelovanje Margaret Thatcher na čelu britanske vlade i Konzervativne stranke možemo nazvati i politikom tačerizma. Ona se temeljila na neoliberalnoj politici jačanja gospodarstva s fokusom na privatni sektor uz ograničavanje utjecaja države. Također se pod isti kišobran može staviti i veći fokus na tradicionalne vrijednosti i institucije. Uz trud da se uvede red u britansko društvo možemo povezati i stroge zakone koji su provođeni kako bi se maknuli huligani sa stadiona, a u čemu je itekako i uspjela jer ih se danas ne može ni primijetiti u Premier ligi.
Još je bitno ukratko nešto reći o vanjskoj politici Margaret Thatcher. Orijentirala se sa svojim krugom suradnika na propagiranje i očuvanje nacionalnog suvereniteta Velike Britanije, ali i drugih država u sklopu europskih integracija. Ipak, važno je napomenuti da je nastojala održati što bliže veze sa SAD-om. Uzimajući u obzir tadašnju politiku SAD-a prema Sovjetskom Savezu, ne treba čuditi da je Thatcher naglašavala jasni antikomunizam. Sve je navedeno imalo za posljedicu da su ju sovjetski mediji nazvali Željeznom lady.
Svima jednog dana dođe kraj pa je tako došao i vodstvu Margaret Thatcer. Nakon što je više od desetljeća i pol „žarila i palila“ Konzervativnom strankom i britanskom politikom, bila je prisiljena dati ostavku 1990. godine. Kada uzmemo u obzir njezino djelovanje ne treba čuditi da je „skupila“ mnogobrojne protivnike i u britanskom društvu, ali i u Konzervativnoj stranci, što je naposljetku i uzrokovalo njezinu ostavku. O njezinoj važnosti i utjecaju na britansku i svjetsku politiku dovoljno govori i činjenica da su mnogobrojni mediji diljem Europe i Svijeta nakon njezine smrti 8. travnja 2013. godine organizirali emisije o njezinom liku i djelu.
Za kraj još možemo spomenuti i jedan njezin citat koji ju vjerojatno najbolje opisuje – “U politici, ako želite nešto bude izrečeno – upitajte muškarca. No ako želite da stvari budu obavljenje, upitajte to ženu”.
Više o Margaret Thatcher možete pronaći u sljedećoj literaturi:
Britannica, s.v. Margaret Thatcher.
Jonathan Aitken, Margaret Thatcher: power and personality, 2013.
Margaret Thatcher, Freedom With justice and Security: The Challenge of the Twenty-First Century, Zagreb
International Review of Economics & Business, Vol.2 No.1 Svibanj 1999.
Memories of Margaret Thatcher, ur. Iain Dale
