Učinak fonda Europske unije za oporavak od COVID-a vrijedan oko 700 milijardi eura, ne može se adekvatno izmjeriti, upozorio je u u utorak Europski revizorski sud (ECA) u svom izvješću.
Kako je izvijestio HRT, riječ je o Mehanizmu za oporavak i otpornost (RRF), u okviru kojeg na raspolaganju stoje 724 milijarde eura.
“Europski fond za oporavak je zemljama članicama ponudio više novca neko ikada, ali građani moraju znati ostvaruju li se njihovi glavni ciljevi i kako se taj novac troši”, rekla je glavna autorica izvješća Ivana Maletić.
Fond se temelji na izvedbi koja nije mjerljiva
“Nalazimo se u paradoksalnoj situaciji u kojoj se najveći fond EU-a navodno temelji na izvedbi, no mi možemo mjeriti samo napredak, ali ne i samu izvedbu”, rekla je Maletić.
>Što će se sve u Hrvatskoj financirati iz europskog fonda za oporavak i otpornost?
Fond, koji je stavio na raspolaganje 338 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i 385 milijardi u zajmovima, trebao bi služiti za financiranje investicija i provedbu reformi u članicama EU-a kako bi nakon pandemije ekonomije bile održivije i otpornije.
Zemlje članice moraju Europskoj komisiji podnijeti detaljne planove kako će se reforme i inicijative provesti i kako se obavljaju isplate nakon što se postignu “ciljevi” ili “značajni projekti”.
Nedostaje šira slika
I dok se u izvješću potvrđuje da se tako može mjeriti napredak u reformama, revizori upozoravaju da nedostaje šira slika, tj. da se utjecaj i učinkovitost provedenih projekata ne mogu adekvatno izmjeriti.
Sud kao primjer navodi da se ne prati smanjenje emisija CO2 ili uštede u energiji kao rezultat financiranih reformi.
>Što su to Višegodišnji financijski okvir (VFO) i Fond za oporavak EU-a koji predviđaju 1824 milijarde eura za članice?
To znači, pojašnjava ECA, da se učinkovitost fonda u pogledu njegova cilja – zelenijeg i otpornijeg gospodarstva EU-a – ne prati na zadovoljavajući način.
Kao odgovor na izvješće, Komisija ističe da kritike EDC-e idu predaleko, izvan zahtjeva predviđenih propisima Unije.
Inače, Hrvatska je uspjela iskoristiti sva kohezijska sredstva iz prvog višegodišnjeg proračuna EU-a, učinci se vidi na terenu, ali glavni izazov je smanjiti goleme razlike u razvijenosti među županijama, rečeno je u utorak u Europskom parlamentu.
Na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta u utorak u Bruxellesu raspravljalo se o korištenju kohezijskoj sredstava u prvih deset godina članstva Hrvatske u EU-u. U raspravi je sudjelovalo izaslanstvo saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a.
Hrvatska je iz prvog sedmogodišnjeg proračuna EU-a od 2013. do 2020. imala na raspolaganju 10,7 milijardi eura, a ta se sredstva, zbog pravila N+3 mogu iskoristiti još tri godine nakon isteka toga razdoblja, dakle do kraja 2023.
