Što su to Višegodišnji financijski okvir (VFO) i Fond za oporavak EU-a koji predviđaju 1824 milijarde eura za članice?

epa08231167 (L-R) Croatian Prime Minister Andrej Plenkovic, Estonia Prime Minister Juri ratas, and Portugal Prime Minister Antonio Costa at a Round Table during a Special European Council meeting in Brussels, Belgium, 20 February 2020. EU heads of state or government gather for a special meeting to discuss the EU’s long-term budget for 2021-2027. EPA/OLIVIER HOSLET

Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u utorak dogovor o planu oporavka EU-a nakon pandemije koronavirusa teškom 750 milijardi eura. Uz fond za oporavak, odobren je i još veći financijski paket, težak 1074 milijarde eura. Riječ je o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije koji je dosad realiziran pet puta.

Novi VFO predviđa da se 1074 milijarde eura utroši u razdoblju od 2021. do 2027. godine, dok je u prethodnom razdoblju VFO bio realiziran od 2014. do 2020. godine.

Ugovorom iz Lisabona VFO je postao pravno obvezujući akt. On se utvrđuje za razdoblje od najmanje pet godina i osigurava uredno kretanje rashoda Unije. Prvi je međuinstitucijski sporazum u tu svrhu sklopljen 1988. te je sadržavao financijsku perspektivu za razdoblje do 1992. godine.

Nužno preuzimanje obveza

VFO za razdoblje od 2014. do 2020. realizirao je 960 milijardi eura na raspolaganje članicama Europske unije. Važno je istaknuti da osim što je VFO prema Lisabonskom ugovoru postao pravno obvezujući akt, njime se utvrđuju “godišnje gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za preuzimanje obveza“.

U prijevodu, sredstva se odobravaju za preuzimanje obveza u obliku provođenja određenih politika. U prethodnom VFO postojalo je pet ključnih obveza koje su preuzimale države članice EU, a to su pametan i uključiv rast, održivi rast- prirodni resursi, sigurnost i građanstvo, globalna Europa te administracija.

Obveze u praksi

U praksi, u primjerice trećoj kategoriji obveza pod oznakom Sigurnost i građanstvo bilo je namijenjeno 15.67 milijardi eura, a taj nova je velikom većinom bio predviđen za financiranje akcija glede pitanja azila i migracija. Uz to, izdvojeno je i dodatna “Rezerva za hitnu pomoć”, s godišnjim iznosom od 280 milijuna eura, a koja je korištena za rješavanje nepredvidivih događaja kao što su financiranje humanitarne pomoći, upravljanje civilnom krizom i provođenje zaštitnih operacija u zemljama koje nisu članice Europske unije.

>Poljski eurozastupnik upozorava: Novac koji je EK namijenila državama članicama bi u najboljem slučaju mogao biti na raspolaganju od 2021.

>Europska komisija tvrdi da članice EU ne mogu odbiti zahtjeve za azil niti zatvoriti granice za tražitelje azila

>EU parlament poziva na uvođenje detaljne afričke povijesti u škole zbog ‘Afro-Europljana’

Kada je pak riječ o novom VFO-u, najveća je pozornost posvećena zelenim politikama pa je tako dogovoreno da će gotovo trećina iznosa otići za takozvane “klimatske mjere” – na investiranje u razvoj čistih energetskih resursa, poticanje tržišta automobila bez emisija štetnih plinova, ulaganje u nove tehnologije i promicanje energetske učinkovitosti. Za te će politike otići više od 500 milijardi eura uhvaćeni kroz VFO i Fond za oporavak.

Uz VFO i Fond za oporavak težak 750 milijardi eura

Podsjetimo, unutar fonda za oporavak predviđeno je 750 milijardi eura, a zahvaljujući štedljivim članicama Europske unije pregovori su se vodili rekordnih pet dana.

Nizozemska, Danska, Austrija Finska i Švedska tražile su povećanje rabata koji osigurava da im se vraća dio sredstava što ih uplaćuju u europski proračun. Tražile su i da se veći udio sredstava daje putem otplativih zajmova, a ne putem takozvanih ‘grantova’ odnosno bespovratnih sredstava.

Tako će na kraju za zemlje članice EU biti predviđeno 390 milijardi eura kroz bespovratna sredstva i dodatnih 360 milijardi eura kroz zajmove.

No, kako je plan za oporavak donesen zajedno s Višegodišnjim financijskim okvirom, i za taj novac će se trebati izboriti preuzimanjem obveza u vidu određenih politika i to između 2021. i 2023. godine.

Obveze prestaju najkasnije 2058. godine

Stoga će iznosi raspoloživi u okviru Fonda za oporavak biti raspoređeni u sedam pojedinačnih programa, a to su Fond za oporavak i otpornost (RFF) težak 672,5 milijardi eura, ReactEU težak 47,5 milijardi eura, Horizon Europe težak 5 milijardi eura , InvestEU težak 5,6 milijardi eura, Fond za ruralni razvoj težak 7,5 milijardi eura te 10 milijardi eura za Just Transition Fund i 1.9 milijardi eura za RescEU.

Zaključno, iznosi gornjih granica u korištenju vlastitih sredstava privremeno će se povećati za 0,6% sa svrhom pokrivanja svih obveza EU koje proizlaze iz zaduživanja radi rješavanja posljedica krize COVID-19, sve dok sve te obveze ne prestanu postojati, najkasnije do 31. prosinca 2058 godine.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr