Predstavnici njemačkih parlamentarnih stranaka postigli su načelni dogovor oko toga da se Bundestag ubuduće bira na razdoblje od pet umjesto dosadašnjih četiri godine, javljaju njemački mediji u četvrtak.
“To bi olakšalo bolju primjenu mnogih kompleksnih zakona i omogućilo njihove eventualne ispravke unutar jednog izbornog razdoblja“, rekao je predsjednik zastupničkog kluba socijaldemokrata Thomas Oppermann.
Izvršni predsjednik zastupničkog kluba demokršćana Michael Grosse-Broemer ukazuje na to da bi petogodišnjim izbornim razdobljem rad Bundestaga bio prilagođen izbornim razdobljima Europskog parlamenta te parlamenata njemačkih saveznih pokrajina koji se također, s izuzetkom savezne pokrajine Bremen, biraju na pet godina.
On je u razgovoru za Medijsku mrežu Njemačka izrazio mišljenje da bi petogodišnje izborno razdoblje ostavilo više prostora za donošenje važnih odluka.
“Predizborno razdoblje kao i razdoblja nakon izbora kada se sklapaju koalicije su razdoblja kada parlament funkcionira s ograničenjem. Ovako bi parlament imao pune četiri godine za djelovanje“, rekao je Grosse-Broemer.
Svoju suglasnost produljenju izbornog razdoblja dali su i predstavnici parlamentarnih stranaka Ljevica i Zeleni. No ove dvije stranke su izrazile želju da reforma sadrži i uvođenje elementa direktne demokracije poput referenduma na saveznoj razini.
Za petogodišnji saziv Bundestaga izjasnile su se i Liberalno-demokratska stranka (FDP) i desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) koje će najvjerojatnije nakon izbora 24. rujna ući u parlament.
“Petogodišnji parlamentarni mandat je uobičajen u mnogim zemljama gdje se pokazao kao uspješno rješenje“, rekla je jedna od čelnica AfD-a Alice Weidel.
Novi, petogodišnji mandat Bundestaga bi trebao vrijediti od sljedećih parlamentarnih izbora 2021.
U prvim reakcijama mediji su oštro kritizirali naum političara tvrdeći kako se time umanjuju prava birača u donošenju demokratskih odluka.
Socijaldemokratima popularnost pada, AfD-u raste
Deset dana uoči parlamentarnih izbora u Njemačkoj vladajuća Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) pala je na najnižu vrijednost od početka godina dok istodobno kandidatima Alternative za Njemačku (AfD) popularnost i dalje raste, pokazuju rezultati ispitivanja javnog mnijenja objavljeni u četvrtak navečer na javnom servisu ARD.
Da se ove nedjelje održavaju izbori svega 20 posto ispitanih bi biralo SPD što je gubitak od jednog postotnog boda u usporedbi s prošlotjednim ispitivanjem. SPD je tako samo osam postotnih bodova ispred AfD-a koji je poboljšao svoje vrijednosti za jedan bod i sada uživa podršku 12 posto ispitanih.
Prema istom ispitivanju, što ga je za ARD proveo institut Infratest Dimap, demokršćanska Unija CDU/CSU s kandidatkinjom Angelom Merkel osvojila bi 37 posto. Liberalno-demokratska stranka (FDP) osvojila bi 9,5 posto, stranka Ljevica 9 posto te stranka Zeleni 7,5 posto.
Prema ovim rezultatima kao moguća izborna koalicija u obzir dolazi sadašnja demokršćansko-socijaldemokratska ili koalicija između demokršćana, liberala i Zelenih.
Kako prenosi agencija dpa prema nekim proračunima, koji ne uzimaju samo u obzir rezultate ispitivanja nego i aspekte poput popularnosti kancelarke Angele Merkel, najvjerojatnija koalicija nakon izbora je ona između demokršćana i liberala.
Unija CDU/CSU je zajedno s FDP-om posljednji put vladala Njemačkom u razdoblju između 2009. i 2013.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
