Pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, u kojem se Hrvatska optužuje za miješanje u unutarnje stvari u BiH, nije imalo nikakva učinka kakvog se htjelo postići, izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. Podsjetimo, to pismo je javno podržao bivši predsjednik Stipe Mesić u pismu potpredsjednici EK Federici Mogherini.
Mesić u pismu potpredsjednici EK podržao napad bivših visokih predstavnika u BiH na Hrvatsku!
Komšić u svoj ured u Predsjedništvu BiH vratio portret Tita te izbacio zastavu Herceg-Bosne
“Nitko nije spominjao to pismo. Ja sam se na njega referirala, odbacujući ga i smatrajući ga zaista neprimjerenim i prema Hrvatskoj ali i prema institucijama EU-a jer se na neki način miješa u njihov rad. Pismo je instruktivno, daje instrukcije što bi Vijeće za vanjske poslove trebalo raspravljati i odlučivati, a miješa se i neke odluke Komisije. Pismo očigledno nije imalo efekta koji se želio postići”, rekla je ministrica Pejčinović Burić, koja sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.
Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.
Na to pismo odgovorio je premijer Andrej Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.
Ministri vanjskih poslova u ponedjeljak su raspravljali o stanju u jugoistočnoj Europi i europskoj perspektivi zemalja iz toga područja.
Ministrica je rekla da je u raspravi dominiralo pitanje odnosa Srbije i Kosova i dijaloga koji vode uz posredovanje Europske unije.
“Svi su izrazili zabrinutost što toga dijaloga u ovom trenutku zapravo nema te izrazili želju da se stvore uvjeti kako bi se mogao nastaviti. Mislimo da je to za stabilnosti i sigurnost jugoistočne Europe vrlo važno”, rekla je ministrica.
Ona je rekla da je posebno naglasila pitanje koje Hrvatska drži iznimno važnim, a to je “nespremnost Srbije da se suoči s pitanjima iz prošlosti, a što onda otvara pitanje rješavanja svih drugih pitanja koja su ili posljedica raspada bivše države, poput pitanja granica illi pitanja koja proistječu iz Domovinskog rata, odnosno agresije na Hrvatsku. To su pitanja nestalih, pitanje suđenja za ratne zločine itd”.
“Mi smo s naše strane izrazili veliku zabrinutost što ti procesi ne mogu ići kako bi trebali i onoliko brzo koliko bi trebalo ako sa srbijanske strane ne bude spremnosti za suočavanje s prošlošću i odricanja od ideologije iz 90-tih”, rekla je ministrica Pejčinović Burić.
Što se tiče BiH, rasprava je bila manje intenzivna s obzirom da je ona bila tema na zadnjem sastanku ministara vanjskih poslova u studenome.
Ministrica je rekla da se većina zemalja članica slaže da se Makedoniji i Albaniji ponudi otvaranje pregovora u lipnju sljedeće godine, ako one ispune uvjete koje je EU za to postavila.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
