Pet deseteljeća od ugovora koji je stvorio ‘gastarbajtere’ iz bivše Jugoslavije

bauštela
Foto: GettyImages

Prošlo je 50 godina od potpisivanja Sporazuma o vrbovanju radnika iz bivše Jugoslavije. Od tog trenutka su Jugoslaveni masovno počeli dolaziti u Njemačku kao „gastarbajteri“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mnogi su računali raditi u Njemačkoj godinu-dvije, ali je većina ostala cijeli radni vijek, prenosi DW.

„Nevidljivi” Jugoslaveni

Tako su se ti ljudi našli pred novim velikim izazovom: integracijom. Ljudi iz bivše Jugoslavije u Njemačkoj važe kao dobro integrirani i poslovno uspješni. Ali se većinom politički ne angažiraju u zemlji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njemačko društvo je, međutim, smatralo da je ta marljiva migrantska skupina integrirana, da su se ti ljudi već sami integrirali.

Razlog tome je što se kulturološki ljudi s tog područja ne razlikuju puno od Nijemaca, a i izgledom su „nevidljivi“ u njemačkom društvu i ne upadaju u oko, napominje Juratović. „Kod nekih se uopće ne vidi razlika jesu li Nijemci ili ljudi migrantskog podrijetla, najkasnije se to primijeti eventualno pri spominjanju imena.“ Bosiljka Schedlich to naziva „prividnom integracijom“.

Jer je istina ustvari da su se ti ljudi uglavnom družili unutar svoje zajednice i nisu imali previše kontakta s Nijemcima. Postojali su jugoslavenski klubovi, a i Katolička crkva je okupljala Hrvate u okviru svojih uspostavljenih katoličkih misija. Za starije, dakle prvu generaciju gastarbajtera, u poznim godinama je tada bilo teško učiti njemački jezik. Ali njihova djeca, kao i treća generacija se često i s pravom danas u Njemačkoj smatraju dobro integriranima. Razlozi za to dijelom leže u radničkom moralu gastarbajtera iz bivše Jugoslavije, primjećuje Bosiljka Schedlich.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Većini Jugoslavena je od samog početka bilo izuzetno važno da njihova djeca budu najbolji ili odlični učenici – kao što su i oni bili najbolji radnici. To je dovelo do toga da je mlada generacija izučila dobre zanate, a mnogi od njih su i fakultetski obrazovani. Osim toga, oni su ti koji svjesno žele živjeti u Njemačkoj.“ Mnogi od njih se čak uključuju u politiku, napominje Schedlich. „Oni su, doduše, i dalje preko svojih obitelji tradicionalno vezani za domovinske skupine, ali su i umreženi u njemačkoj zajednici.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.