Hrvatska je u europskom paketu za oporavak dobila više nego što je očekivala, rekao je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković, nakon što su se europski čelnici na maratonskom samitu u Bruxellesu dogovorili o sedmogodišnjem proračunu i postpandemijskom fondu.
Andrej Plenković održao je posljednju sjednicu Vlade u ovom mandatu. Zahvalio je svima koji su u njoj sudjelovali, a govorio je i o povijesnom dogovoru na razini EU o novom prijedlogu plana za oporavak i sedmogodišnjeg proračuna.
Hrvatskoj je na raspolaganju više od 22 milijardi eura, odnosno više od jednogodišnjeg državnog proračuna od 166 milijardi kuna.
Cilj uoči samita bio je 20 milijardi i dvostruko više od 10,7 milijardi eura iz prvog europskog proračuna od 2014. do 2020.
“Rezultat je premašio oba cilja. Ta sredstva nisu slučajno došla Hrvatskoj, nego na temelju snažno elaborirane argumentacije”, izjavio je Plenković na konferenciji za novinare.
Hrvatska, koja je u EU ušla u srpnju 2013., jedina je članica koja je dosad koristila samo jedan sedmogodišnji proračun EU-a.
Plenković smatra da je ishod samita “uspjeh” za Hrvatsku koja će novac iskoristiti da bude učinkovitija, brzo se oporavi od posljedica epidemije i da “naši sugrađani ostanu ovdje tražiti svoju sigurnu budućnost”.
Najavio je da će se na vrijeme donijeti nacionalni plan na temelju kojeg će se realizirati projekti i da će se osnažiti nacionalni kapaciteti za povlačenje novca.
Dogovor članica smatra i “ogromnom demonstracijom solidarnosti EU-a”. “Stavili smo na kup sredstva, našu političku volju, ekonomsku i financiju snagu koja nam omogućuje da s ovakvim instrumentom omogućimo brz ekonomski oporavak”, istaknuo je.
“Moramo se jedino na globalnoj razini potruditi da se nađe lijek ili cjepivo za covid-19 i kad se to nađe imamo sve alate da se vrlo brzo ovaj financijski okvir prevede na konkretan život naših sugrađana.
Iako su neki čelnici tražili da se raspodjela novca uvjetuje vladavinom prava, u završnom dokumentu nisu precizirali hoće li se i kako isplate povezati s poštivanjem jednog od temeljnih europskih načela.
Lideri su se se složili o “režimu uvjetovanosti radi zaštite proračuna”, ostavljajući Europskoj komisiji da predloži mjere. Ipak, novi mehanizam morat će prihvatiti svih 27 članica.
Plenković smatra da je ta formulacija korektna. “Mi smo podržavali taj koncept vladavine prava, alii smo bili i konstruktivni zalažući se za mehanizam koji će garantirati predvidivost. Radit ćemo zajedno s ostalim članiama na uredbi koja se mora usvojiti”, rekao je Plenković.
Europsko vijeće dogovorilo je u utorak u ranim jutarnjim satima novi sedmogodišnji proračun od 1074 milijarde eura i fond za oporavak od 750 milijardi, koje će se namaknuti zaduživanjem na financijskom tržištu, prvi put u povijesti EU-a.
Novi instrument, nazvan EU sljedeće generacije (NGEU) koji je tijesno je povezan s novim sedmogodišnjim proračunom, Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO), trebao bi pomoći europskim gospodarstvima u suočavanju s najdubljom recesijom od Drugog svjetskog rata, čiji je uzrok pandemija koronavirusa od koje nitko nije pošteđen.
Komisija će se na financijskim tržištima zadužiti za 750 milijardi eura, koje će onda proslijediti jedan dio, 390 milijardi eura kao bespovratnu pomoć zemljama članicama, a 360 milijardi kroz zajmove.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
