Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) izabrala je prof. dr. sc. Davora Derenčinovića za suca Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) iz hrvatske kvote. Na tu dužnost, u trajanju od 9 godina, stupit će 2. siječnja 2022., dan nakon isteka mandata dosadašnje sutkinje Ksenije Turković, koja je na tom položaju “naslijedila” prof. dr. sc. Ninu Vajić. Od troje kandidiranih, Derenčinović je osvojio apsolutnu većinu sa 133 vijećnička glasa.
Odbor za pravosuđe Parlamentarne skupštine Vijeća Europe predložio je skupštini jednog od tri kandidirana suca koje nominira svaka država članica. Uz Derenčinovića, još je dvoje kandidata koje je predložila Hrvatska Vlada, od ukupno njih sedam, bilo pozvano na intervju pred parlamentarni odbor.
Minimalni broj glasova za postizanje apsolutne većine iznosio je 102 glasa. Derenčinović je postigao apsolutnu većinu sa 133 vijećnička glasa i tako pretekao Lovorku Kušen s osvojenih 65 i Marina Mrčelu s osvojenih 5 glasova, objavljeno je na službenim stranicama Parlamentarne skupštine.
Prof. dr. sc. Derenčinović predstojnik je katedre Kaznenog prava u Zagrebu, a uz to predaje na nizu preddiplomskih, diplomskih i postdiplomskih studija u zemlji i inozemstvu. Doktorirao je 2000. u Zagrebu s temom “Kaznenopravni sadržaji u suprotstavljanju korupciji”.
Bio je dobitnik Fulbrightove stipendije za poslijedoktorsko usavršavanje na Međunarodnom institutu za ljudska prava DePaul College of Law u Chicagu, te se stručno usavršavao u Italiji, Njemačkoj, UK-u, SAD-u i Kini.
Član je niza pravnih odbora i udruženja te voditelj radnih skupina za izradu zakona s područja kaznenog prava i zaštite ljudskih prava. Od 2010. bio je ad hoc sudac ESLJP-a, s tim da mu je 2019. bio obnovljen mandat.
Između ostaloga od 2015. član je Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije, a od 2018. član Pravne komisije COMECE (Komisija biskupskih konferencija Europske unije). Član je etičkih povjerenstava u izborima članova za Europski parlament i Hrvatski sabor.
Zamjenik je predsjednika GRETA-e, stručnog tijela u Vijeću Europe protiv trgovine ljudima.
Autor je niza pravnih mišljenja u postupcima pred našim sudovima, Ustavnim sudom, ESLJP-om i Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Odvjetnička tvrtka Baker & McKenzie angažirala ga je kao pravnog eksperta u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.
Bio je član i zamjenik predsjednika Državnoodvjetničkog vijeća, suradnik Pravosudne akademije, član i predsjednik stručnih skupina za izradu nacrta zakona s područja kaznenog i ljudskih prava, predsjednik Komisije za pomilovanja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, te vanjski član saborskih odbora. Kao član radne skupine Vlade RH sudjelovao je u pregovorima s Europskom komisijom za poglavlje pravosuđe, unutarnji poslovi i ljudska prava, navodi Večernji list.
Bio je i član više tijela Vijeća Europe za suzbijanje terorizma i korupcije. Nositelj je spomenice Domovinskog rata.
Na temelju najuspješnijeg intervjua i bogatog profesionalnog i znanstvenog bavljenja pravnim radom, Odbor za pravosuđe predložio ga je za novog suca Europskog suda za ljudska prava.
>Prof. dr. sc. Davor Derenčinović: ‘Korupcija nema stranačku iskaznicu, to je bolest klijentelizma’
>Prof. Derenčinović: ‘Dezinformacije o koronavirusu ugrožavaju nacionalnu sigurnost’
Sva tri kandidata za mjesto suca Europskog suda za ljudska prava predložila je Vlada Republike Hrvatske.
Prof. Zlata Đurđević bila je rezervna opcija Vlade u izboru hrvatskog suca za ESLJP, ali koju nije bilo potrebe aktivirati. Naime, ovaj put parlamentarni odbor Vijeća Europe potvrdio je da je Vlada izbor troje kandidata između sedmero koji su se prijavili provela u zahtjevanoj proceduri, te da svi udovoljavaju tražene visokomoralne i stručne kriterije.
Tko su bili ostali kandidati?
Lovorka Kušen sutkinja je Ustavnog suda Republike Hrvatske od 2016. godine. Kao članica HSLS-a bila je kandidatkinja na parlamentarnim izborima u RH tijekom 1990.-ih. Od 1997. do 2014. bila je suradnica Europskog centra za prava Roma (Budimpešta), a surađivala je i sa Sorosevim Institutom Otvoreno društvo na projektu o prisilnim migracijama te Centrom za mirovne studije u području prava tražitelja azila i zabrane diskriminacije.
Marin Mrčela je od 2016. godine docent na Pravnom fakultetu u Osijeku. Zamjenik je predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda. Predsjednik je GRECO-a, tijela Vijeća Europe za borbu protiv korupcije.
Ako Sabor ovaj tjedan ne izabere novog čelnika Vrhovnog suda, najvišeg suda u Hrvatskoj, tu dužnost privremeno će obnašati zamjenik predsjednika Vrhovnog suda – Marin Mrčela.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
