Ekstremni vremenski uvjeti postat će uobičajeni za jugoistočnu Europu pa bi zemlje trebale udružiti snage u obrani od njihovih posljedica, upozorio je u petak rumunjski državni tajnik za izvanredne situacije Raed Arafat.
„Sve više ćemo se suočavati s ekstremnim vremenskim nepogodama poput poplava, požara i toplinskih valova. Države se pojedinačno teško mogu nositi s time“, rekao je u Bukureštu gdje se u četvrtak i petak održao forum podunavskih zemalja.
Poplave su 2014. bile poharale istočni dio Hrvatske, BiH i Srbiju a Rumunjska je tada bila priskočila u pomoć BiH i Srbiji. Arafat smatra da bi Europska unija preko svojih fondova trebala pojačati financiranje projekata kako bi zemlje bile spremne trenutačno reagirati nakon izbijanja nepogoda te pomagati susjedima preko granica.
Rumunjska je u rujnu 2017. pokrenula integiranje svog upravljanja sustavom za izvanredne situacije čime vatrogasne službe i medicinsko osoblje uže surađuju pomoću moderne opreme. Za projekt vrijedan 46,9 milijuna eura, iz europskih fondova je uplaćeno 40 milijuna eura.
„Cilj nam je proširiti međunarodnu suradnju kako bi smo u slučaju potrebe mogli intervenirati i u inozemstvu“, rekao je Arafat grupi stranih novinara u sjedištu vatrogasne službe u središnjem Bukureštu. Rumunjska je već dogovorila suradnju sa susjedima Bugarskom i Moldavijom. Projekt integriranja rumunjskog sustava trebao bi završiti u prosincu ove godine.
„Zadnjih mjesec dana svjedočili smo poplavama, olujama ali i uraganima. Ljudi ovdje nisu pripremljeni za uragane. Bude li društvo pripremljeno bit će manje žrtava“, upozorava.
Rumunjska, koja upravo završava šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a, traži od Europske komisije više novca za izvanredne situacije u Europi.
„Važna je solidarnost Europe, a uvijek treba očekivati najgore. Službe za izvanredne situacije uvijek moraju biti pesimisti te biti pripremljene za najgori scenarij“, ističe Arafat koji je na sadašnjoj dužnosti rumunjskog državnog tajnika od 2014. godine.
Te godine je Rumunska unutar ministarstva unutarnjih poslova stvorila tijelo koje brine o izvanrednim situacijama i kojem je on, kao nestranački čovjek na čelu.
„Političari vide da mogu izgubiti izbore i potporu u slučaju katastrofa, napose s ljudskim žrtvama, pa su sada počeli veći fokus stavljati na to pitanje“, objašnjava Arafat napore Rumunjske da izvuče što više novca iz europskog proračuna. Rumujska je bila na udaru požara a posljednja velika vremenska nepogoda pogodila je zemlju 2006.
„Nama je sada jedan od prioriteta da više novca iz europskog proračuna bude alocirano za izvanredne situacije“, rekao je dodavši da Rumunjska po tom pitanju može biti primjer drugima.
Za razdoblje od 2015. do 2022. godine Rumunji imaju proračun od 950 milijuna eura za suočavanje s izvanrednim situacijama od čega su 70 posto povukli iz Bruxellesa.
Arafat, koji je 1981. godine došao iz Palestine u Rumunjsku na studij medicine, upozorava kako se „nitko ne smije igrati sa zdravstvenim sektorom i službama za izvanredne situacije“.
On je 2012. bio istupio iz rumunjske vlade nakon što je ona htjela privatizirati zdravstveni sustav i službe za izvanredne situacije. I narod je bio izašao na ulice nakon čega je proces zaustavljen a Arafat se vratio u vladu.
„Rumunjsku su bile napustile tisuće zdravstvenih radnika odlazeći u zapadne zemlje pa je vlada unazad godinu dana počela povećavati im plaće kako bi se vratili“, rekao je. „No oporavak će potrajati“, dodao je.
