Mađarska je 2013. godine imala jednu od najmanjih stopa plodnosti u Europskoj Uniji koja je iznosila 1,4, što je čak manje i od Hrvatske. Koliko je ta stopa plodnosti bila niska govori i podatak da je za prirodno razmnožavanje, odnosno osiguravanje iduće generacije potrebna vrijednost od 2,1.
Demografski trendovi u Mađarskoj pokazivali su katastrofalne podatke: Broj stanovnika Mađarske u posljednjih 35 godina smanjio se za čak 850 tisuća, a predviđa se da će u sljedećih 15 godina, broj žena u fertilnoj dobi pasti za više od 20 posto.
Kako bi zaustavila ovakav negativan demografski trend mađarska vlada morala je poduzeti mjere i voditi bolju obiteljsku politiku.
Cilj te obiteljske politike bio je trajni zaokret u demografskim trendovima kako bi se stvorio preduvjet za srednji i dugoročni društveni razvoj Mađarske.
Mjere koje su poduzete su:
Porezne olakšice
Mađari su 2014. potrošili 740 milijuna eura na porezne olakšice za obitelji s jednim djetetom ili više djece, a dodatne porezne olakšice dobilo je još oko 265 tisuća obitelji slabijeg imovinskog stanja.
Od 1.siječnja 2015. godine mladenci imaju zajamčeno pravo na porezne olakšice do druge godišnjice braka ili dok ne dobiju prvo dijete.
Dječja prehrana
Potpora dječju prehranu udvostručena je u razdoblju od 2010. do 2015.godine s 92 na 184 milijuna eura. Hrana je besplatna ili je cijena hrane snižena za četvrtinu djece u jaslicama te polovinu djece koja idu u vrtić.
Proširenje kapaciteta vrtića
Između 2010-2014 utrošeno je 89 milijuna eura na izgradnju 6 tisuća novih mjesta dnevne skrbi za djecu do 3.
Broj mjesta u vrtićima popet će se na 60 tisuća do 2018. (47 tisuća mjesta bilo je u 2014. godini)
Proširenje kapaciteta i modernizacija vrtića će se provoditi s planiranim proračunom od 318 milijuna eura iz EU sredstava između 2014-2020.
Dodatne mjere
Od 1.siječnja 2012. godine oba roditelja mogu tražiti dodatni neplaćeni godišnji odmor. Država svakom novorođenčetu otvara štednju u svojoj narodnoj banci s početnim džeparcem od 135 eura.
2011. godine donesen je zakon prema kojem svaka žena bez obzira na godine, nakon 40 godina radnog staža ima pravo na odlazak u mirovinu. Time se želi nagraditi višestruki teret i ulogu žene u društvu. Također ovime se želi potaknuti žene da rađaju i odgajaju djecu, jer se razdoblje primanja dječjeg doplatka računa kao radni straž.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
