Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi nedavno je nezaposlenost nazvao najvećim europskim neprijateljem, ali malo tko očekuje velike vijesti s posebnog samita EU-a o zapošljavanju koji će se u srijedu održati u Milanu.
Čelnici 28 zemalja, među kojima i hrvatski premijer Zoran Milanović, i njihovi ministri rada raspravljat će u najvećem gradu sjeverne Italije o mjerama borbe protiv nezaposlenosti. Najveća će pažnja biti usmjerena prema njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, francuskom predsjedniku Francoisu Hollandeu, španjolskom premijeru Marianu Rajoyu, a možda i ponajviše prema domaćinu, talijanskom premijeru Matteu Renziju.
Dužnosnici iz Italije, zemlje koja do kraja godine predsjeda EU-om, spuštaju razinu očekivanja sa sastanka i najavljuju ga samo kao prvi korak prema usvajanju protukriznih mjera koje se očekuju u predstojećim mjesecima.
“Nismo sigurni u taj samit. Ne želimo lijepe riječi i nikakvu akciju”, kazala je čelnica krovne skupine europskih sindikata Bernadette Segol.
Budući predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker obvezao se da će razraditi plan ulaganja u europsku ekonomiju vrijedan 300 milijardi eura, ali još nije stupio na dužnost i objasnio detalje.
U srijedu u Milanu diskutirat će se najviše o Jamstvima za mlade, programu vrijednom šest milijardi eura koji nudi sredstva iz EU fondova vladama koje osiguraju da se po završenom školovanju mladima ponudi posao, praksa ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca.
“Svrha sastanka je da razgovaramo kako, s jedne strane, možemo osigurati brzu provedbu jamstava za mlade, ali i kako odgovoriti na pitanje dugoročnog zapošljavanja”, rekla je u Bruxellesu glasnogovornica EK Pia Ahrenkilde.
Jamstva za mlade slabo su krenula zbog birokratskih natezanja i proračunskih ograničenja u nekim zemljama. Dosad je program pokrenut jedino u Francuskoj i Italiji.
Mikkel Barslund, danski ekonomist iz briselskog ‘think tanka’ CEPS-a tvrdi da sheme poput Jamstva za mlade mogu polučiti rezultate za pet do deset godina ako se dobro implementiraju. Dodaje da druge inicijative za pomoć kretanju radnika iz područja s niskom u područje s visokom zaposlenošću, na primjer iz Španjolske u Njemačku, imaju malo učinka, a da deregulacija tržišta rada, kakva je upravo na dnevnom redu u Italiji, ima smisla, ali isto ne donosi rezultate preko noći. “Za rješavanje krive zapošljavanja u kratkom roku, potrebno je više potražnje u ekonomiji”, kaže Barslund.
Suprotno od Sjedinjenih Država, EU se još nije oporavila od globalne krize 2008., a njezina jezgra, eurozona, blizu je ulasku u recesciju, treći put u šest godina. Nezaposlenost je blizu rekordnih 12 posto.
Zemlje su podijeljene oko toga kako odgovoriti. Njemačka poziva ostale da “naprave domaću zadaću” u reformama i štednji, a Francuska i Italija da se štednja olabavi i potakne rast. Malo je vjerojatno da će se taj prijepor riješiti u Milanu.
Po pisanju talijanske La Repubblice, Renzi će iskoristiti samit da objavi plan reformi tržišta rada svoje vlade, koji nastoji progurati unatoč snažnom protivljenju sindikata i lijevog krila njegove Demokratske stranke.
List dodaje da su Merkel, Hollande i ostali čelnici zamoljeni da ne sudjeluju na završnoj tiskovnoj konferenciji kako bi Renzi imao svu pažnju za sebe. Neimenovani talijanski dužnosnik rekao je agenciji dpa da format za medije još nije dogovoren.
