Usprkos znatnom smanjenju broja poginulih u cestovnom prometu u posljednjih osam godina, Hrvatska je i dalje pri vrhu ljestvice zemalja EU-a po broju prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama, pokazuje izvješće koje je u četvrtak objavila Europska komisija.
U Hrvatskoj je 2010. godine bilo 99 poginulih na milijun stanovnika u cestovnom prometu, a prošle 2018. godine bilo ih je 77, što je za 26 posto manje.
Međutim, i dalje je taj broj vrlo visok i Hrvatska je četvrta po redu nakon Rumunjske (96 poginulih na milijun stanovnika), Bugarske (88) i Latvije (78).
Najmanje poginulih na milijun stanovnika zabilježeno je u Velikoj Britaniji (28), Danskoj (30), Irskoj (31), Švedskoj (32).
Daleko najveće smanjenje broja poginulih ostvarila je Grčka, gdje je 2010. bilo 113 poginulih na milijun stanovnika, a 2018. godine 64, što je smanjenje od 45 posto. Iza Grčke najveće smanjenje zabilježeno je na u Litvi 43 posto, Portugalu 35 posto, Sloveniji 34 posto.
U većini zemalja u tom razdoblju je smanjen broj poginulih, osim na Malti, gdje je broj povećan za 38 posto, Švedskoj 22 posto i Luksemburgu 13 posto.
U 28 zemalja članica EU-a prošle je godine bilo 25,100 poginulih u nesrećama na cestama, što je smanjenje od 21 posto u odnosu na 2010. Prosjek na razini EU-a je 49 poginulih na milijun stanovnika, po čemu su europske ceste daleko najsigurnije na svijetu.
Međutim, te brojke ukazuju na to da neće biti ispunjen zacrtani cilj da se za polovicu smanji broj poginulih do 2020.
“Naravno da pozdravljam svako smanjenje broja poginulih na cestama, iako je svaka smrt u prometu neprihvatljiva. Mi smo pokazali odlučnost i ambicioznost u našoj borbi za cestovnu sigurnost kroz usvajanje strateškog akcijskog plana, kroz konkretne sigurnosne mjere za automobile i infrastrukturu. Nastavljamo s našim naporima kako bismo dosegnuli cilj od nula poginulih do 2050. “, izjavila je povjerenica za promet Violeta Bulc.
Kada je riječ o kategorijama sudionika u cestovnom prometu najveći napredak u smanjenju broja poginulih bilježi se među vozačima i suvozačima, što se pripisuje poboljšanoj sigurnosti automobila. Najmanje smanjenje ostvareno je kod najranjivijih sudionika u prometu: biciklista i pješaka, motociklista te starijih osoba, naročito u urbanim područjima.
