Poljska je smijenila svog ministra financija i predala kontrolu nad blagajnom potpredsjedniku poljske Vlade i ministru razvoja u davno zakašnjelom preustroju, koji dolazi uslijed zabrinutosti zbog prekomjerne potrošnje i rasta.
Ova odložena najava koja dolazi nakon duljeg sastanka Vlade znači da će Mateusz Morawiecki voditi Ministarstvo financija i gospodarstva te predsjedati novim ekonomskim vijećem, što će mu dati punu kontrolu nad šestim najvećim gospodarstvom u EU.
Paweł Szalamacha, bivši ministar financija, smijenjen je nakon 11 mjeseci zbog previše restriktivne financijske politike, navodi Reuters.
Premijerka Beata Szydlo, rekla je krajem rujna da je Vlada odobrila nacrt proračuna za 2017., uključujući i više sredstava za program dječjeg doplatka, zdravstvenu skrb za starije i povećanje mirovina, navodi Financial Times.
Poljska vlada nakanila je također od inozemnih ulagača otkupiti udjele u poljskim bankama kako bi osigurala nesmanjeno kreditiranje domaćih poduzeća u slučaju krize, dok neki upozoravaju na opasnost mogućeg kreditiranja gubitaških projekata.
Krajem rujna državne banke Alior Bank i PKO BP potvrdile su da pregovaraju o kupnji Raiffaisenovih ogranaka za bankarsko poslovanje i leasing u Poljskoj.
Poljska je vlada ove godine već od američkog GE Moneya otkupila poljski ogranak, a namjerava također od UniCredita kupiti drugog po veličini zajmodavca u Poljskoj – Pekao.
Država je već sada vlasnik dvije banke, ima većinske udjele u još dvije i nešto više od 30 posto udjela u najvećem PKO-u.
Poljaci su osamdesetih godina odigrali vodeću ulogu u okončanju vladavine komunista u istočnoj Europi, piše Reuters, a neki sada strahuju da će banke u djelomičnom vlasništvu države pojačati kreditiranje velikih infrastrukturnih i projekata u sektoru vađenja ugljena, čime bi se možda otvorila nova radna mjesta ali se ne bi osigurala zarada.
“Ekonomska politika trebala bi primarno služiti građanima, zaposlenima, poduzetnicima i poljskim obiteljima, a ne statistici, brojkama i postotcima”, izjavio je Mateusz Morawiecki, potpredsjednik poljske vlade i ministar razvoja, za dnevne novine Rzeczpospolita u lipnju ove godine, a prenosi Financial Times.
Godine 2012. predsjednik konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS) i bivši poljski premijer Jaroslaw Kaczynski kazao je pristašama: “Treba jasno dati do znanja… da je naš cilj povratak poljskih banaka u poljske ruke”.
PiS je prošle godine ponovo došao na vlast, obećavši nove poreze bankama i supermarketima, nižu dob za odlazak u mirovinu i veći dječji doplatak. Također su najavili pomoć vlasnicima nekretnina koji su se u razdoblju povoljnih valutnih tečajeva zadužili u inozemnoj valuti kako bi ih kupili. Ta je pomoć trebala biti pružena u obliku konverzije kredita u domaću valutu po tečaju u vrijeme njegova uzimanja ali država još nije u cijelosti ispunila to obećanje, napominje Reuters.
Novi porez
Poljska je usvojila novi porez u srpnju ove godine. Maloprodajne kompanije plaćat će ga od početka rujna, što znači da se prve uplate tek očekuju.
Pritom maloprodajne kompanije s mjesečnim prometom nižim od 17 milijuna zlota (četiri milijuna eura) ne podliježu obvezi plaćanja novog poreza, one s prometom između 17 i 170 milijuna zlota plaćat će ga po stopi od 0,8 posto a one čiji mjesečni promet premašuje 170 milijuna zlota po stopi od 1,4 posto.
Zbog toga je Europska komisija prije nešto više od dva tjedna pokrenula dubinsku analizu novog poljskog progresivnog poreza na promet maloprodajnih kompanija, naloživši suspenziju njegove naplate do zaključenja analize.
“Komisija se pribojava da progresivni mehanizam oporezivanja, baziran na prometu, jamči kompanijama s niskim prometom selektivnu prednost u odnosu na konkurenciju, čime bi se kršili propisi EU o državnoj pomoći”, stoji u priopćenju iz Bruxellesa.
Reforme za uspjeh
Poljska je od ulaska u Europsku uniju 1. svibnja 2004. godine bilježila samo ekonomske uspjehe, bila jedna od najuspješnijih u povlačenju sredstava iz europskih fondova, gospodarski rasla bez prestanka tako čvrsto da je nije pogodila ni globalna financijska kriza. Taj je uspjeh u velikoj mjeri rezultat reformi koje su provedene i prije ulaska u EU, među kojima se često ističe ona upravna, kad je prepolovljen broj vojvodstava (sad ih je šesnaest, a zemlja je deset puta veća od Hrvatske), čime je u značajnoj mjeri sasječena korupcija, navodi Jutarnji list.
Tajnu gospodarskog rasta u Poljskoj pojašnjava Malgorzata Kaluzynska, bivša direktorica odjela za analize i strategije Ministarstva za europske integracije: “Ukratko, ulazak u Europsku uniju je čimbenik koji se nalazi iza našeg pozitivnog rasta GDP-a, ali u detaljima, kao što su bili strukturni fondovi, strana izravna ulaganja, dodatna pomoć koju smo dobili od Europske unije u vremenima krize kao što su planovi oporavka gospodarstva i dodatni novac za izgradnji energetske infrastrukture u Poljskoj”, istaknula je za dw.com.
Vrlo važna je i činjenica da Poljska sa svojih gotovo 40 milijuna građana ima i veliku domaću potražnju.
“Imamo veliko domaće tržište i nismo toliko ovisni o izvozima, a to je čimbenik koji nas je spasio u prvim mjesecima krize”, rekla je tadašnja ministrica Kaluzynska 2009. godine.
Od 1989. do 2013. bruto domaći proizvod Poljske narastao je za ogromnih 120 posto, navodi lider.media. Poljska je jedina zemlja od bivših zemalja Istočnog bloka (Poljska, Bugarska, Češka, Slovačka, Ukrajina, Rumunjska, Estonija, Mađarska, Litva, Latvija, Rusija i Ukrajina) u prvih deset godina kapitalizma ostvarila dobit. Ona stoji za glavu iznad ostalih regionalnih konkurenata, te je pravi primjer uspješnog ekonomskog poslovanja – tvrde Neil Shering i William Jackson iz Capital Economicsa.
Godinu dana prije pristupanja Uniji, poljski BDP po stanovniku bio je na razini 42 posto prosjeka EU-a, dok je 2014. dosegnuo 62 posto. Za usporedbu, u istih desetak godina Hrvatska je zabilježila mnogo mizerniji rast s 49 posto na 54 posto prosjeka EU-a. Zahvaljujući veličini zemlje s četrdesetak milijuna stanovnika koje je usporedivo sa Španjolskom i nalazi se na šestom mjestu u Uniji, pokazao se atraktivnim privlačenju inozemnih investicija, a trendu je pogodovala vrlo jeftina poljska radna snaga, navodi tportal.
Iako se Poljska snažno okoristila prvo slobodnom trgovinom kao članica CEFTA-e, a zatim EU u kojoj je sada šesta ekonomija po snazi, može se zaključiti da se vlada u Varšavi sada zalaže za snažniju regulaciju tržišta, navodi Jutarnji list.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
