Zakon o ispravljanju nepravdi: Pravo na odštetu zbog poratnog komunističkog nasilja ima više od 100.000 ljudi u Sloveniji – što čeka Hrvatska?

Foto: Fah

Zakonsko pravo na odštetu kao žrtve poratnog nasilja komunističkih vlasti nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji je do sada ostvarilo gotovo 35.000 ljudi, ali procjenjuje se da ih je s pravom na taj status tri puta više, objavio je u utorak u Ljubljani Studijski centar za nacionalnu pomirbu.

> Potresno svjedočanstvo preživjelog s Bleiburga: “Kada danas dođem na Bleiburg, vidim pred sobom one koji su pobijeni nedužni”

> Bleiburg- Titova zapovijed glasila je: „Pobiti!“

O trenutnom i potencijalnom broju žrtava s pravom na odštetu govorile su u utorak u Ljubljani predsjednica te javne ustanova formirane 2008. u svrhu proučavanja nepravdi prijašnjeg režima, povjesničarka Andreja Valič Zver i predsjednica povjerenstva za ispravljanje nepravdi iz prošlosti Majda Pučnik Rudl.

Predstavile su pritom podatke iz službenog vladinog povjerenstva za provođenje “zakona o ispravljanju nepravdi” koji regulira tu problematiku, a donesen je 1996. godine.

“Sve žrtve zaslužuju pravo na sjećanje, te na istinu i pravdu”, kazala je Valič te iznijela podatke o do sada 35.000 osoba s pravom na odštetu po tom zakonu.

Zakon regulira pravo na povratak štete i prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja oštećenicima i njihovim najbližima, i to bivšim političkim zatvorenicima i žrtvama koje su bile protupravno ubijene, te njihovim članovima obitelji. Zakon uređuje i postupke za ostvarenje tih prava, ali i mogućnost promjene pravomoćnih presuda, nepravedno donesenih u vrijeme komunističkog režima.

> (VIDEO) Hasanbegović i Esih na mjestu nove masovne grobnice: Ovakva mjesta svjedoče o sustavnoj nebrizi hrvatskih vlasti

> ‘Huda jama – strogo čuvana tajna’: pletenice svjedoče – komunisti su žive zazidali i žene i djecu…

Na osnovi dokumentacije spomenutih ustanova koje se bave pravima političkih zatvorenika, nepravedno osuđenih i ubijenih, kako je izneseno na javnoj prezentaciji, komunističko nasilje u Sloveniji u godinama poslije rata bilo je vrlo intenzivno.

Tako je u Sloveniji u poratnom komunističkom nasilju usmrćeno 18.280 slovenskih vojnika i civila na nekomunističkoj strani protivno načelima pravne države. Usto je usmrćeno i više od 100.000 pripadnika drugih “jugoslavenskih” naroda, među njima i žena i djece, iznijela je Majda Pučnik Rudl, navodeći statističke podatke iz različitih publikacija, prenosi slovenska agencija STA.

U zatvore su smještani takozvani klasni neprijatelji, a bilo je i osam većih i manjih koncentracijskih logora, 4 kaznena logora za prisilni rad, 20 popravnih logora i logora za tzv. društveno korisni rad“, kazala je Pučnik Rudl.

Njezino povjerenstvo ima podatke da je u Sloveniji bilo ukupno 25.000 političkih zatvorenika te blizu 60.000 slučajeva nasilne eksproprijacije privatnog vlasništva.

Usto, u Austriju je nakon Drugog svjetskog rata protjerano samo iz Slovenije oko 10.000 pripadnika njemačke manjine, iseljen je i dio mađarske manjine.

U Austriju su tada izbjegle bogatije slovenske obitelji kojima je imovina oduzeta, a da slobode nije bilo ni nakon završetka rata govori podatak da se je u poslijeratnim godinama iz Slovenije iselilo u druge europske i prekomorske zemlje šezdesetak tisuća izbjeglica, navode ustanove koje prate provođenje zakona o popravku nekadašnjih nepravdi političkim zatvorenicima, nepravedno osuđenima i ubijenima, te nekadašnjim vlasnicima oduzete imovine.

Što čeka Hrvatska?

Iako je Vijeće Europe 2006. izglasovalo Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima koja snažno osuđuje zločine komunizma, a Sabor iste godine, kao svojevrsni odjek Rezolucije 1481, donio vlastitu Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990., tu Rezoluciju i Deklaraciju mnogi kod nas ignoriraju i već dugo vremena sustavno opstruiraju istraživanje komunističkih poratnih zločina na hrvatskome tlu.

> Poništena smrtna presuda komunističkih vlasti – Filip Lukas je nevin čovjek!

> (FOTO) Komisija za istraživanje komunističkih zločina – što se sve s njom događalo?

Masovne grobnice zarobljenih njemačkih i hrvatskih vojnika pronađene su u zagrebačkim Gračanima, u okolici Brdovca kod Zaprešića, na otoku Jakljanu kod Dubrovnika te na mnogim drugim mjestima diljem Slovenije, Hrvatske, BiH…

> Don Damir Stojić: I mi na Jarunu imamo ulicu čovjeka koji je stotine ljudi poslao u smrt

Nemilosrdna mučenja i ubojstva civila, među kojima su bile i žene i djeca

Najstrašniji trag koji svjedoči o masovnom mučkom ubojstvu žena i djevojaka su kose pronađene u Hudoj jami – u rudniku Barbarin rov u Sloveniji. Ondje su Titovi partizani zazidali žive osobe – njih više od 700. U procesu ekshumacije pronađeni su njihovi mumificirani ostaci. Jezu izaziva pogled na sačuvane kose ispletene u pletenice koje su pripadale ženama i djevojkama zazidanima u rudniku.

Među žrtvama u Hudoj jami bila su i djeca.

Hrvatska je Vlada, unatoč činjenici da je većina žrtava iz Hrvatske, ignorirala sve slovenske pozive da se izjasni što želi sa žrtvama. Na koncu su žrtve bez pokopane na groblju Dobrava kod Maribora. Iako su uzorci žrtava pohranjeni u skladu s pravilima forenzičke struke za eventualnu naknadnu DNA analizu, malo je vjerojatno da će za nju biti novca, navodi dw.com. Tako nikad nećemo doznati identitet žrtava Hude jame, baš kao ni identitet počinitelja ovog zločina.

> ‘Antifašisti’ tvrde da Titova JA nije ubijala žene i djecu – Podsjetimo na neke od zvjerski ubijenih žena, djece, intelektualaca, svećenika…

> (FOTO) Predstavljena knjiga Blanke Matković o zločinima Jugoslavenske armije i komunističkoj represiji u Lici

Početkom devedesetih Hrvatski državni sabor osniva Komisiju za ispitivanje žrtava rata i poraća koja, uz velike otpore komunističkih i udbaških slijednika, ostvaruje velike uspjehe u otkrivanju povijesnih tajni komunističkih žrtava. Međutim ubrzo dolazi do opstrukcija i ukidanja. Početkom veljače 2001. SDP-ov saborski zastupnik Nenad Stazić podnosi prijedlog Saboru za konačno ukidanje Komisije, a tadašnji SDP-ov čelnik Ivica Račan na neki se način narugao žrtvama i radu Komisije prenijevši daljnje istraživanje u – Ministarstvo znanosti. Danas je istraživanje u nadležnosti Ministarstva branitelja.

> 9. lipnja 1945. ubijen Ljudevit Jurak – zašto je znanstvenik svjetskog glasa smetao sovjetskim i jugoslavenskim komunistima?

> (FOTO, VIDEO) U ime obitelji predala zahtjev za reviziju komunističke presude na smrt hrvatskog intelektualca profesora Filipa Lukasa

Nepravde komunističkog režima gotovo se nikako ne ispravljaju. Pa čak ni komunističke presude. Poništene smrtne presude komunističkih vlasti za Filipa Lukasa kao i poništena presuda kardinalu Alojziju Stepincu kojom su komunističke vlasti 1946. osudile hrvatskog kardinala na 16 godina zatvora – zapravo su rijetkost.

Vlada Andreja Plenkovića 2017. osnovala je Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima od Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti. Međutim, nakon godine dana objavljena su četiri zaključka oko kojih se Vijeće složilo, a oko Dokumenta su ostali bez suglasja.

> HSK uputio tri predstavke Vijeću za suočavanje s prošlošću: Pokušava se rehabilitirati KP i Tito

> Izdvojeno mišljenje prof. Tanjića: ‘Komunizam i njegovi totalitarni korijeni još su neistraženi a često i prikrivani’

Nakon profesora Željka Tanjića, koji je kao član Vijeća za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima, uputio izdvojeno mišljenje u odnosu na objavljeni “Dokument dijaloga”, objavljena su i zasebna mišljenja još šestero članova Vijeća.

U izdvojenom dokumentu kojega potpisuju dr. Mladen Ančić, Nataša Jovičić, dr. Ivo Lučić, dr. Ante Nazor i dr. Nevio Šetić ističe se da je u “Dokumentu dijaloga” neprihvatljivo da među jednoznačna sporna obilježja nisu uvrštena i ona koja simboliziraju te se identificiraju s idejama komunističkog totalitarizma poput crvene petokrake zvijezde, srpa i čekića te parole: “Smrt fašizmu, sloboda narodu”. Izdvojeno mišljenje uputio je i dr. Vanja Ivan Savić, docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji također ističe problematiku komunističkih simbola, smatra da je Dokument manjkav te traži njegovu nadopunu.

Nakon još jednog pokušaja suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima od Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti, nakon još jedne navodne brige o prošlosti i navodne želje za nadilaženjenjem društvenih podjela, po mišljenju brojnih stručnjaka u Hrvatskoj zapravo je riječ o reviziji suvremene hrvatske povijesti, a odluka Vijeća vodi daljnjoj podjeli među Hrvatima, te smo još dalje od zakonskog prava na odštetu žrtvama poratnog nasilja komunističkih vlasti nakon Drugog svjetskog rata.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina