Zanimljivost: Bečki pročistač vode proizvodi energiju iz otpadnog mulja

Foto: EurocommPR

Nakon više od pet godina završeni su radovi na energetskoj obnovi bečkog postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda. U tom su periodu obnovljeni bazeni za mehaničko i biološko pročišćivanje te je izgrađeno novo postrojenje za obradu mulja. Zahvaljujući tome bečki se pročistač vode, koji se prostire na površini veličine Vatikana, nakon njegova puštanja u pogon može u potpunosti samostalno opskrbljivati energijom potrebnom za rad. S obzirom na to da će količina proizvedene energije premašiti količinu energije potrebne za pogon pročistača, nastat će čak i višak koji će se predati u gradsku električnu mrežu. Obznanili su to bečki gradonačelnik Michael Ludwig i članica bečkog poglavarstva za zaštitu okoliša Ulli Sima 4. lipnja 2020., točno na 50. obljetnicu polaganja kamena temeljca za gradnju pročistača. „Naročito u ovim vremenima, u kojima tema pandemije koronavirusa prevladava, važno je ne zaboraviti druge značajne izazove s kojima se suočava naše društvo. Zaštita klime pritom je na vrhu ljestvice”, kazao je bečki gradonačelnik.

Postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda obično se ubrajaju u najveće komunalne potrošače energije, a na pogon jednog tako velikog postrojenja poput ovog u Beču dosad se trošio oko jedan posto ukupne gradske električne energije. Izgradnjom novog postrojenja, u kojem se iz otpadnog mulja proizvodi plin, bečki pročistač vode postaje u potpunosti energetski neovisan. Time će se i značajno smanjiti emisija CO2, i to za čak 40.000 tona godišnje.

Kako funkcionira inovativni postupak prerade otpadnog mulja u plin? Procesom pročišćivanja vode u Beču godišnje nastane oko dva milijuna kubičnih metara mulja. Njega će bakterije u novim spremnicima zapremine od 75.000 kubičnih metara uz izostanak kisika pretvarati u plin. Riječ je o 20 milijuna kubika plina godišnje koji se dvotrećinski sastoji od metana. Istrunuli će se mulj ispumpavati iz spremnika i spaljivati, a plin će biti filtriran i preusmjeravan u termoelektranu. Pritom neće nastajati samo mehanička energija koja će se uz pomoć generatora pretvarati u struju, već i toplinska energija koja se može koristiti za zagrijavanje vode i prostorija.

Energija bi na taj način po prvi put trebala biti proizvedena ove jeseni, dok će postrojenje od sljedeće godine biti u potpunosti energetski autarkično.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr