Ovrhe: 5 apsurda hrvatskih ovrha

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković pohvalio se da je njegov zakon “najbolji na svijetu”, navodi Večernji list.

> Miriam Kervatin: Ministar Bošnjaković hvali se najboljim Ovršnim zakonom na svijetu, a nema političke volje za rješenje krize blokiranih

Donosimo pregled pet najslabijih točaka trenutačnog ovršnog zakona.

1. Vječne blokade

Institut vječnih blokada računa ne postoji nigdje u EU. Iz našeg ovršnog zakona “nestao” je članak koji je regulirao da se ovrhe koje se ne naplate u roku od šest mjeseci, odnosno tri godine automatski obustave. Ukoliko ne postoji način da se ovrha izvrši efikasno, troškovi samo procesa idu na račun ovršenog te on nema realnu mogućnost izaći iz duga.

> Miroslav Šimić za Narod.hr: ‘Ovršnim zakonom se ne može u potpunosti riješiti problem blokiranih. ali se mogu popraviti nelogičnosti’

2. Troškovi prije glavnice

Za dug po istom vjerovniku pokreću se opetovani ovršni prijedlozi, a za svaki od njih se ponovno zaračunavaju troškovi, odvjetnički i javnobilježnički – tako da glavnica teško dolazi na red. Što proces traje dulje vjerojatnije je da će biti i više troškova. Prema ovom zakonu, ne samo da građanin financira državnu neefikasnost već postoji opasnost zloupotrebe od strane vjerovnika nad ovršenim.

> Kervatin: Neki jako puno zarađuju na 320.000 blokiranih – zato nema političke volje za rješavanje problema

3. Nema sankcija za neopravdane ovrhe

Vjerojatno najveći apsurd ovoga zakona je to što on ne predviđa odgovornost ni sankcije za ovrhe koje su pokrenute greškom ili bez uredne dostave rješenja o ovrsi. Isto tako ovršni zakon ne predviđa čekanje ukoliko ovršeni vodi spor sa bankom u slučaju preplaćenih kamata na kredit.

> Bivši ministar pravosuđa Ante Šprlje za Narod.hr o Ovršnom zakonu: ‘Broj od 320.000 blokiranih je rezultat lošeg sustava’

4. Nema limita

Nije osiguran socijalni minimalni iznos ispod kojeg se ne bi smjelo ići u ovrhu pa se tako ovršuju i mirovine od 800 kn. Moguće je ovršiti dopušteno prekoračenje koje je zapravo kredit pa se tako ovršuje dug. I jedan i drugi slučaj ne mogu se smatrati uspješnom i efikasnom ovrhom, ni za državu, ni za vjerovnika ni za ovršenog.

> Sudac Kolakušić: ‘Žele da šutim jer se Ovršni zakon može izmijeniti za nekoliko dana’

5. Nekretnina se može ovršiti za mali iznos duga

Prenizak je iznos duga za koji se može ovršiti nekretnina. U pitanju je samo 20 000 kuna, što često nije niti prava vrijednost, a niti dostatno da pokrije samo troškove. Uz to, građani Republike Hrvatske najveću štednju imaju u nekretninama što znači da nakon ovrhe nekretnine većini ništa ne ostaje, a vjerovnik i dalje nije naplatio sva svoja potraživanja.